Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

 Dnevničke beleke

Bele�ka 20

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 20 - 23.08.2010

U selima se lagano gasi svetlo

Gradovi su prenatrpani, u selima kuće napu�tene

Svako četvrto selo pred nestajanjem

Ostala samo pusta groblja

 

Međa je povučena. Srpsko selo se sada nalazi između nestanka i opstanka! Kao letnji udar groma prostrujalo je istra�ivanje da je svako četvrto selo u Srbiji u fazi nestajanja. Konkretno, od ukupno 4.800 sela za oko dve i po decenije sa mape Srbije nestaće 1.200, a za deceniju i po oko 700 sela.

Podaci su pora�avajući. Srpsko selo karakteri�e materijalna beda ostarelih ljudi koji su ostali u njima.

U 86 odsto sela smanjuje se broj stanovnika, a samo u 12 odsto bele�i se rast. Tamo, takođe, �ivi oko 260.000 ”momaka” koji su se pribli�ili pedesetoj godini �ivota, a nisu zasnovali svoje porodice. Umesto nekada�njih velikih i lepih svadbi, danas se u selu mogu videti, mahom, stari ljudi koji su ujedno i njihovi poslednji stanovnici. Kad oni umru, sela će ostati pusta, a jedine parcele koje će nastaviti da se �ire biće groblja.

U 60 odsto sela, zbog lo�e ekonomske situacije, broj stanovnika smanjuje se selidbama. Sve to dovodi do druge krajnosti, industrijske i urbane prenaseljenosti, �to je novi veliki problem dru�tva. �ivot u gradu je skup, nesta�ica stanova je velika, fabrike su prepune vi�ka radnika, a u na�im selima su njive tih istih ljudi neobrađene, a kuće prazne.

Rezultati istra�ivanja pokazuju da 37,8 odsto seoskih domaćinstava u Srbiji nije u stanju da zadovolji ni osnovne ljudske potrebe. A, s druge strane, očekuje se da selo obezbedi dovoljno hrane za sebe i za gradsko stanovni�tvo, i da pritom ta hrana bude jeftina. U Srbiji ima oko 700.000 poljoprivrednih domaćinstava, a 70 odsto su mali proizvođači koji hranu proizvode uglavnom za sebe. Neki od njih tra�e subvencije da bi razvijali svoj biznis, ali mnogi tra�e socijalna davanja.

Na selu je blizu polovina staračkih domaćinstava, a 95 odsto poljoprivrednika su sitni proizvođači koji mogu opstati samo ukoliko se udru�e u zadrugu. Sve oči, međutim, uprte su u dr�avu. Prema nekim računicama, problem sela i njegovog opstanka mogao bi da se re�i samo ako bi najmanje 40 odsto bud�etskih sredstava i�lo za njegov razvoj. A uče�će agrarnog u ukupnom bud�etu pro�le godine palo je na svega 2,2 odsto.

Veliki broj seoskih imanja je na prodaju, ali niko neće da ih kupi. U nekim selima u srednjem Banatu imanja se mogu kupiti za 2.000 do 5.000 evra. Tragom te računice, pojedina manja vojvođanska sela mogu se pazariti za oko 100.000 evra. Vredi li poređenje vrednosti: jedno celo selo kao dvosoban stan u Beogradu.

Primera je toliko da bi bilo suludo opisivati ih. Ali neka se mogu spomenuti. Kao i na mnogim drugim srpskim planinama i zabitima, stotine sela i zaselaka na Goliji napu�teno je i zaraslo u korov. Na gotovo svakoj golijskoj kući slika je ista: zarđao katanac, čađavi rogovi vire ispod tesanih dasaka kojima su nekada bile pokrivene. Pored �tala trnje, kamenje i koprive do pojasa. Ti�ina pritisla Goliju. Ni svrake, ni goluba, ni psećeg lave�a u daljini... Opustela planina. Stariji umrli, a mlađi oti�li put Novog Pazara, Ivanjice i Kraljeva. Sumorne slike praznih kuća u Kilije�nici i Čaprićke kolibe, ugnje�dene na �umovitoj kosi kraj izlokanog seoskog puta. U njima se nekada pravio najbolji golijski sir, sada nigde dima, nigde �ive du�e. Slično je i u Koritniku, Busničkoj Rijeci, Jankovom Kamenu. U Brusniku �ivi samo jedan čovek, samac i mučenik, koji strepi da ga noću zveri ne rastrgnu.

Polako, sve pusto ostade, sve će �uma da zauzme. Biće na Goliji borovine, ali ljudi neće. Na celoj planini jo� samo desetak staraca. Nigde nema većeg i boljeg kompleksa �uma. Golija je bogatstvo kakvog nema nigde u Srbiji. Na�alost, dr�ava to ne ume da iskoristi. Čak ni �umokradica vi�e nema da se pojavljuju.

U selu Ka�alj na planini Rogozna bilo je nekada stotinak kuća i "mnogo naroda", u �koli se tiskalo i po stotinu đaka, a ovda�nji seljaci, vrsni domaćini, prvoklasnim krompirom, najboljim u Srbiji, snebdevali su Novi Pazar, Kraljevo i Kosovsku Mitrovicu.

Danas u Ka�lju �ive jo� samo dva stanovnika: bračni par Dobrinka i Đorđe Milosavljević. Dobrinka je gluva i bolesna, a Đorće je već godinama - slep. Mada su uveliko uzeli devetu decenijnu �ivota, ovo dvoje onemoćalih staraca te�kim mukama bori se da pre�ivi na leti lepoj, a zimi surovoj Rogozni. Imaju dve krave, koje baba Dobrinka nekako muze, i hrane se mlekom i mlečnim proizvodima, Deda Đorđe strepi za babino zdravlje, jer ako ona popusti, �ta će on sam i slep na pustoj planini, koji bi, da je imao ko da ga odvede lekaru, mo�da i imao nekih �ansi da bar malo vidi.

Ovo je samo jedna od mnogih tu�nih slika sa Rogozne, planine koja je za tri poslednje decenije do�ivela ekonomski genocid, sve �to je moglo oti�lo je u svet, ostali su samo malobrojni starci, a na posletku i oni poumira�e. Na desetine sela izbrisano je sa spiska �ivih, jer u njima vi�e nema nijednog stanovnika.

Propadanju Rogozne, bogate prirodnim resursima i rezervama ruda obojenih metala, najvi�e je doprinela dr�ava koja za pet decenija nije uspela da izgradi put do Rajetića na vrhu planine. Ko i da se vrati na Rogoznu kad se od 1945. ovde gotovo ni�ta nije promenilo nabolje.

Selo je raj za magijske praktikante. Mir, ti�ina, čistota... Nema te sile niti entiteta koji se ne bi pojavio u zazivanju. Veliko Delo magijskog rada jedino je u ovakvim podnebljima moguće sprovesti. Ali čak ni novopečeni instant internet magovi ne haju za ovakvim bogatstvom. Lak�e je biti mag u udobnoj fotelji pred monitorom na kakvom "četu" ili "forumu" gde im se dive na pameti njima slični. A sve to nedvojbeno na onu staru liči: "kad slepac slepca vodi, zajedno u jamu padnu".

Treba li jo� ne�to reći?

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 02:39