Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

 Dnevničke beleke

Bele�ka 40

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 40 - 24.10.2010

Evropa kao iluzija

Sve bli�i kraj "evropskog sna"

 

Angela Merkel rekla da u Nemačkoj nije uspeo multikulturalni koncept prema kojem ljudi srećno "�ive jednih pored drugih�

Koncept multikulturalnog dru�tva u Nemačkoj je, sudeći izjavama prema najistaknutijih predstavnika nemačke političke elite, zaista propao. Prekjučera�nja izjava kancelarke Angele Merkel da je poku�aj izgradnje multikulturalnog dru�tva u Nemačkoj "neslavno propao� predstavlja treću ocenu ovog tipa koja je u poslednjih nekoliko sedmica do�la sa vrha vlasti.

Svi koji veruju da je me�anje kultura neizbe�nost i po�eljnost na�li se u čudu i zatečeni izjavom nemačke kancelarke Angele Merkel da se taj ideal tamo premetnuo u iluziju. U njenoj zemlji, rekla je, "multikulturalizam nije uspeo�. Uzalud su decenije utro�ene u veri da će ljudi biti srećni jedni s drugima, proizlazi, jer su se razlike među domaćinima i do�ljacima ispostavile kao moćnije od međusobnog pro�imanja, pa čak i prerasle u prepreku nacionalnom razvoju.

Ovakve teze mahom su do�ivljene kao iznenađujući obrt, bar u fenomenolo�kom smislu. Jer dolazi iz Berlina u kome je pad čuvenog zida među ideolo�ki podeljenim blokovima, pre 21 godine, rasplamsao nade u internacionalna objedinjavanja, i iz zemlje koja predstavlja "lokomotivu� evropskog ujedinjavanja. Zaokret ujedno deluje kao kontrasmer neminovnosti da se svet povezuje vi�e nego ikad i da u takvom njegovom napredovanju profitira i Nemačka kao jedan od najvećih izvoznika robe i usluga.

Nedavno objavljeno istra�ivanje Fondacije Fridrih Ebert pokazalo je da vi�e od 30 odsto Nemaca smatra da stranci upravljaju dr�avom i da dr�e ključne pozicije u dru�tvu. Osim toga, prema istom istra�ivanju, bezmalo isti procenat Nemaca smatra da je najveći broj imigranata ili građana Nemačke stranog porekla, kojih ima 16 miliona, do�lo u Nemačku samo da bi u�ivali u socijalnim pravima.

Prema ovom istra�ivanju, 58,4 odsto Nemaca smatra da bi trebalo značajno ograničiti propovedanje islamske vere u Nemačkoj, dok 55,4 odsto njih tvrdi da �razume određene osobe kojima su Arapi neprijatni�.

S druge strane, Centralni savet Jevreja u Nemačkoj upozorio je ovog vikenda na radikalizaciju nemačkog dru�tva, ističući da bi rezultati ovog istra�ivanja trebalo da �predstavljaju upozorenje� i nateraju vladu da učini ne�to protiv antidemokratskih ideja

Generalni sekretar Saveta �tefan Kramer je u listu �Rajnfalc am Zontag�, ocenio da je �zabrinjavajuće �to postoje ekstremno desničarski stavovi u srednjem sloju dru�tva, kako na istoku tako i na zapadu zemlje, među mladima kao i među starijima, i kod �ena i mu�karaca�. On je govor Zehofera osudio kao �potpuno neodgovoran�, ali i �preteranu, licemernu i histeričnu� debatu o integraciji imigranata u Nemačkoj.

Rezultati istra�ivanja Fondacije Fridrih Ebert ukazuju i da svaki deseti Nemac �eli jednog �firera�, odnosno, vođu, koji bi �čvrstom rukom� vladao Nemačkom. Autori ovog istra�ivanja ocenjuju to kao dramatičnu promenu, izazvanu, pre svega, privrednom krizom i strahom pripadnika srednje klase od obru�avanja u siroma�tvo.

Najjednostavnije obja�njenje za ocenu da "multikulturalizam nije uspeo� na�lo bi se u primeni izreke �an-Pol Sartra: "Pakao to su drugi�. U vremenima krize, koju oseća i Nemačka, najlak�e je za nevolje optu�iti strance i ostale nedovoljno prilagođene prido�lice. Takvo mrgođenje primećuje se i u nizu drugih, pa i razvijenih zemalja: od Francuske, proslavljene po prednjačenju u davanju azila, gde su zabranjene burke i odakle se nelegalno doseljeni Romi vraćaju tamo odakle su do�li, i pojedinih nordijskih dr�ava u kojima raste politički uticaj antimigrantskih snaga, pa do Amerike koju su, kako sama ističe, stvorili imigranti i koja, kao takva, multikulturalnost ubraja u svoja egzistencijalna obele�ja.

Multikulturalnost se preporučuje i kao model za re�avanje međunarodnih sporova. Ističe se, na primer, kao neophodnost u procesu izmirenja na prostorima biv�e Jugoslavije, koja se raspala iako je decenijama izgledala kao podesna me�avina nacija, jezika, vera...

Niko ne poriče da Nemačka ima te�koće oko integracije imigranata, pre svega četiri miliona muslimana. Mnogi zaista slabio govore nemački, njihov obrazovni nivo je ni�i i uravnote�avanje je po�eljno, potvrdio je i turski premijer Tajip Erdogan.

Nastup Merkelove i ne ide ka potiskivanju stranaca, kao takvih, iz �ivota Nemačke. Vrata ostaju otvorena, precizirala je, za kadrove neophodne nacionalnom razvoju.

Nagove�tena selekcija ne deluje izvodljivo, bar ne lako. I Nemačkoj, kao i većini zemalja Evrope, nedostaje "sve�a krv� jer Stari kontinent postaje i biolo�ki star, u raskolu sve manjeg prirodnog prira�taja i sve većeg broja ljudi poodmakle dobi.

Problem je u tome �to uvozimo radnu snagu a dobijamo ljude, sa svim njihovim slo�enostima i običajima koji odudaraju od na�ih - odavno je rekao jedan proučavalac gastarbajterskih kretanja sa juga, a sada i sa istoka, na sever kontinenta. Multikulturalnost je, reklo bi se, stoga osobina koju treba posedovati kao svoju vrlinu pre nego �to se kao mana pripi�e drugima.

Drugi veliki problem je kriza kapitalističkog sistema liberalne tr�i�ne ekonomije i ogromno nezadovoljstvo građanstva �irom Evrope. Velike proteste kakvi su proteklih dana viđeni u Francuskoj najavljuju u Britaniji i Rumuniji,a stručnjaci upozoravaju da bi slični nemiri mogli da izbiju i u Grčkoj, Italiji i �paniji

Rigorozne mere �tednje zbog ekonomske krize u evropskim zemljama naterale su na hiljade nezadovoljnih radnika na ulice. Velike proteste, kakvi potresaju Francusku već vi�e od nedelju dana, najavljuju Britanci i Rumuni, a analitičari navode da postoji opasnost od op�teg sindikalnog bunta i u drugim zemljama, koje su �tajkovale tokom leta, poput Grčke, �panije, Nemačke i Italije.

Protesti u Francuskoj pretvorili su se u ulične nemire, a zemlja je ostala bez goriva i prinuđena je da uvozi struju, uprkos velikom broju nuklearki koje ima.

U najnovijem poku�aju specijalnih jedinica policije da oslobode jednu od glavnih rafinerija nafte blizu Pariza, juče je povređena jedna osoba. Stotinak policajaca učestvovalo je u akciji razbijanja barikada ispred rafinerije, koja je od ključnog značaja za snabdevanje gorivom francuske prestonice i međunarodnih aerodroma ��arl de Gol" i �Orli". Radnici su, međutim, nekoliko sati kasnije ponovo poku�ali da blokiraju rafineriju, a jedna osoba je povređena kada je policija probila �ivi �tit.

Na ulicama francuskih gradova danima demonstriraju milioni ljudi svih struka i uzrasta - radnici, penzioneri, srednjo�kolci i studenti. Privredi Francuske preti totalni kolaps. Nezadovoljni najavljenom reformom penzionog sistema, �to je samo jedna od mera �tednje francuskih vlasti, revoltirani radnici blokirali su 12 rafinerija i zauzeli 14 skladi�ta nafte. Blokirani su i luke i veliki broj aerodroma, kao i �eleznički saobraćaj. Ulice najvećih francuskih gradova polako postaju deponije jer su u �trajku i zaposleni u gradskoj čistoći.

Pored toga, na uličnim protestima dogodilo se nekoliko sukoba demonstranata i policije. Naj�e�ći su bili u predgrađu Pariza i u Lionu, gde je policija upotrebila silu kako bi rasterala demonstrante koji su palili automobilske gume, lomili izloge radnji i pljačkali ih i gađali policiju kamenicama. U poslednja dva dana u sukobima je povređeno oko 120 ljudi. Prema saop�tenju policije, samo u četvrtak je uhap�eno skoro 250 učesnika protesta.

U Britaniji je 3.000 ljudi pre dva dana demonstriralo zbog najavljenog otpu�tanja čak pola miliona ljudi zaposlenih u javnom sektoru, �to je 10 odsto od ukupnog broja. Po zavr�etku protesta 12 ljudi upalo je u zgradu vlade u ulici Viktorija. Sindikati najavljuju �trajkove po uzoru na one u Francuskoj.

Proteste najavljuju i radnici u Rumuniji. Pet sindikalnih organizacija priprema masovne demonstracije protiv rumunske vlade naredne srede. Oni su nezadovoljni merama �tednje koje sprovodi vlada - smanjenje penzija i plata u javnom sektoru za 15, odnosno 25 odsto i povećanje PDV-a sa 19 na 24 odsto. Prema rečima jednog od sindikalnih funkcionera naredne srede u centru Bukure�ta protestovaće vi�e od 80.000 radnika i slu�benika.

Celo leto protestovali su građani Grčke i �panije, a protesti su bili odr�ani i u Italiji, Če�koj, Britaniji, Nemačkoj i Bugarskoj.

Italija se zasad bori sa protestima u Napulju zbog krize sa odlaganjem smeća. Analitičari ka�u da protesti u Italiji vrlo lako mogu da se pro�ire i na ostale gradove, i to zbog mera �tednje vlade Silvija Berluskonija, koja namerava da u naredne dve godine u�tedi 24 milijarde evra.

Grčki sindikati zaposlenih u javnom sektoru ponovo najavljuju �trajkove, �to bi, prema mi�ljenju stručnjaka, moglo da se pretvori u mnogo agresivnije ulične nerede od onih u Francuskoj.

Sve bli�i kraj "evropskog sna" najavljuje krah Unije. Čemu se to Srbija nada...?

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 02:10