Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

  Dnevničke beleke

Bele�ka 54

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 54 - 14.02.2011

Dioksin - otrov koji lagano ubija

Kako nas truju i kako se za�tititi?


Ovo je priča koja me je podstakla na jedno malo istra�ivanje. Dioksin, najotrovnija hemijska supstanca koju je čovek napravio svojom rukom dospela je preko stočne hrane na mnoge govedarske i �ivinarske farme �irom Nemačke. Meso, jaja, mleko i prerađevine, koji potiču iz ovih uzgajali�ta, uveliko se prodaju �irom Evrope, jer je informacija o pogubnom dejstvu stra�nog toksina stigla prekasno.

Krajem decembra, kao bomba odjeknula je vest da su jaja i meso sa nemačkih farmi zatrovani opasnom supstancom dioksin, koja je pronadena u hrani za svinje i piliće. Ovo je otvorilo Pandorinu kutiju iz koje je pokuljala stra�na istina da se u trci za novcem ne biraju sredstva, pa makar to ko�talo na hiljade Ijudskih �ivota. Da sve bude jo� stra�nije, prisustvo dioksina u me�avinama za pioizvodnju stočne hrane otkriveno je jo u martu 2010. godine, ali je ta informacija zata�kana. Prvi trag vodio je do nemačke fabrike "Harles i Jenč", koja je pod pritiskom javnosti priznala da je "slučajno" napravila gre�ku u proizvodnji. Slučajno ili namerno, u�tedeli su novac i zaradili ekstraprofit, ali rezultat je pora�avajući: 150.000 tona zatrovane hrane koja je distribuirana farmama �irom zemlje, a odatle, preko mesa, jaja, mleka i raznih prerađevina po celoj Evropi.

Istraga je pokazala da je fabrika "Harles i Jenč" prilikom spravljanja me�avina za stočnu hranu koristila zagađene masnoće koje potiču iz otpada nastalog u proizvodnji biodizela od soje i palminog ulja. Zakon dozvoljava određeno prisustvo dioksina u ovim mastima, a pravilnim doziranjem mo�e da se izbegne njegova toksičnost, ali sporni dioksin nije bio namenjen proizvodnji stočne hrane, već za tehničku mast. Kontingent opasne supstance bio je uredno upakovan i obele�en kao sirovina za proizvodnju sredstava za podmazivanje, a nikako kao komponenta za me�avine namenjene ishrani stoke.

Razlika u cenama ove dve vrste masti je drastična, pa nije te�ko pretpostaviti za�to je pogre�na sirovina "vol�ebno" dospela u pogon fabrike "Harles i Jenč", koja je jedan od vodećih nemačkih proizvođača i distributera biljnih i �ivotinjskih masti.

Koliko je dioksin zapravo otrovan?

Dioksini spadaju u najtoksičnije hemikalije koje je napravila Ijudska ruka. Gram ovog otrova sadri 14 miliona smrtonosnih doza. Kada bi se samo 500 grama čistog dioksina raspr�ilo po čitavoj teritoriji Evrope, to bi imalo katastrofalan i poguban utcaj na Ijudske �ivote celokupnog stanovni�tva Starog kontinenta. Vreme poluraspada dioksina u prirodi iznosi između 9 i 25 godina, dok u dubljim slojevima tla traje du�e, od 25 do 100 godina.

Gde se sve nalazi dioksin i kako se manifestuje njegova toksičnost?

Dioksin se već du�e vreme �iroko primenjuje u industriji i agrotehnici, ali ima ga i u prirodi, �to je posledica neodgovornog pona�anja čoveka - spaljivanja PVC plastike, zapra�ivanja herbicidima, nefiltriranju vode koja se pu�ta iz fabrika...

Dioksin preko �ivotinjske hrane ili biljaka dospeva u organizam čoveka gde se akumulira u masnom tkivu, a posledice su nesagledive i to na du�e staze: slabljenje imuniteta, poremećaj genetske strukture fetusa, o�tećenje spermatozoida, rak testisa i dojki. Pored toga, ovaj toksin izaziva poremećaj u funkciji jetre, jaku glavobolju, gubitak telesne mase, akne ili osipe po ko�i, o�tećenje nervnog sistema, leukemiju, poremećaje u razvoju, ali i lučenju hormona i enzima. Ukoliko se unese hranorn, dioksin se akumulira u grudima �ene i oslobađa se tokom dojenja. Bebe koje se hrane takvim majčinim mlekom izlo�ena su za 10-20 puta većim dozama za razliku od odraslih koji ovaj otrov unose preko hrane.

Za�tita

Smanjiti ili izbegavati uno�enje �ivotinjskih masnoća, jer su one rezervoar dioksina. Oni koji ne mogu da zamisle ishranu bez mesa, treba da ga dobro termički obrade (pečenje na ro�tilju ili u reni na visokoj temperaturi), jer se tako izbacuje vi�ak masnoće. Savet je: jedite vi�e ribjeg mesa, a osobe koje piju mleko treba da uzimaju ono sa manjim sadr�ajem masnoće.

Dioksin se najvi�e primenjuje u industriji plastike. PVC fla�e i druga ambala�a u sebi sadr�e dioksin. On se iz plastike oslobađa na dva načina: dejstvom visokih temperatura i dejstvom niskih temperatura. To znači da vodu i drugu hranu nikako ne treba zamrzavati u PVC fla�ama i plastičnim posudama, jer se na taj način oslobađa dioksin iz plastike.Takođe, �tetno je i grejanje hrane, naročito masne u mikrotalasnoj pećnici i u plastičnom posuđu. Kombinacija masnoće, visoke temperature i plastike oslobađa dioksin koji prodire u hranu, a potom i u organizam. Umesto plastike, preporučuje se upotreba vatrostalnog stakla ili keramike, koji ne sadr�e dioksin. Sva smrznuta hrana koja je pakovana u PVC ambala�u i koja se nalazi u prodavnicama je sasvim sigurno zagađena dioksinom. Pitanje je samo u kojoj meri. �to je du�e takva hrana smrznuta to je postotak zagađenosti veći. Ako se već mora koristiti birajte �to sve�ije zamrznutu hranu, mada pitanje je i koliko se vi�e mo�e verovati i proizvođačima i trgovcima validnost datuma proizvodnje i roka uzpotrebe. Takođe je po�eljno izbegavati pića iz PVC ambala�e, naročito gazirana i alkoholna, jer ove vrste tečnosti izazivaju hemijske reakcije oslobađanja dioksina iz plastike i pri ne tako visokim ili niskim temperaturama, naročito ako su u poodmaklom periodu od datuma pakovanja. Adekvatnost čuvanja i skladi�tenja ovih proizvoda na idealnoj temperaturi i kod proizvođača i kod trgovaca je krajnje sumnjiva i tu nema mesta poverenju. Ovo se posebno odnosi na pivo u PVC fla�ama, jer je fermentisano i akohol je, �to ubrzava proces oslobađanja dioksina.

Najbolje bi bilo izbegavati plastiku u potpunosti, ili svesti je na najmanju moguću meru, ukoliko je to danas uop�te moguće, jer se mnogi proizvodi vi�e uop�te ne pakuju u staklenu ambala�u. Mogu se pronaći nerafinisana ulja ili maslinovo ulje u "staklu" i pojedine vrste sokova i sirupa u specijalizovanim prodavnicama zdrave hrane. Generalno, pripremajte sami hranu od sve�ih namirnica. To je jedina potpuna za�tita.

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 01:26