Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

  Dnevničke beleke

Bele�ka 64

 

 Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Nehargil

 

DNEVNIČKE BELE�KE

 

 

Bele�ka 64 - 11.05.2011

Mozak kao pretra�ivač

Razmi�ljanje o mentalnom procesu pamćenja i sa�imanju informacija

 

Čitam statističke podatke istra�ivanja koja ka�u da trećina Britanaca mlađih od 30 godina ne ume da vam ka�e ni svoj kućni telefon, ako ne pogleda u mobilni. U Sjedinjenim Dr�avama beznačajno mali procenat ljudi zna napamet vi�e od pet telefonskih brojeva. Sve to je posledica istog sindroma: ljudi vi�e ne poku�avaju da ih pamte, jer su okru�eni spravicama koje to čine umesto njih. Sve potrebni brojevi su u mobilnim telefonima, a ako neki i znamo napamet i poku�amo da ga sami ukucamo (računajući da nam gotovo isti broj pritisaka na dugme treba da bismo na�li �eljeno ime u elektronskom imeniku) spravica će da uskoči "upomoć� i zavr�i broj umesto nas. A onda sledi zaključak?!!! Sve ostalo imamo u kompjuteru, elektronskom dnevniku, "ajpodu�, "ajpedu�, "GPS-u�, "netbuku�, "e-rideru�... Za�to bismo bilo �ta ubacivali u mozak, kad vi�e uop�te ne moramo da pamtimo. Kad god nam bilo kakav podatak zatreba, mo�emo da ga "izguglamo� - odnosno (prema definiciji iz rečnika) potra�imo na "Guglu� ili bilo kom drugom internet-tragaču.

U�as! Da li to znači da treba da zaboravimo na najva�niju ljudsku mentalnu funkciju - pamćenje? Izgleda da je taj trend već počeo. Ali, da se vratim ovom američkom istra�ivanju: dve trećine učenika ne zna kada je bio Građanski rat, čuveni rat između Severa i Juga koji je dao oblik njihovoj dr�avi. Petina njih nema ni najbla�u ideju o tome ko su bili neprijatelji u Drugom svetskom ratu. Ali, to vi�e nije zbog njihovog nemara i neznanja, već neke vrste perverzne efikasnosti: za�to decu "smarati� sa pamćenjem datuma i događaja, kada je dovoljno da ukucaju pitanje u kompjuterski program i dobiju instant-odgovor. �ta će im tablica mno�enja, kad u gotovo svakom elektronskom uređaju koji nosimo u d�epu ili oko vrata imamo kalkulator. Isto tako, da se odmaknemo od �kole, vi�e nema nikakvog razloga da upoznajemo grad u kojem �ivimo, kada mo�emo �eljenu adresu da ukucamo u GPS koji će nas na nju dovesti.

Trend je nesumnjiv. Pitanje je, međutim, kakve će biti posledice takvog kolektivnog gubitka memorije. Hiljadama godina ljudi su celokupno znanje svog roda poveravali mozgu. Mitovi i legende, sve do Ilijade i Odiseje, stigli su do nas samo zahvaljujući tradiciji pripovedanja. Tek posle je nastalo pismo, ali ni njegovim kori�ćenjem nije prestala upotreba mozga. Najveći umovi iz istorije čovečanstva bili su, zamislite, po pravilu poznati i po količini podataka koje su dr�ali u glavi. Veliki ljudi kao Ciceron, Pitagora, Đordano Bruno, Leonardo... Mi sada mo�emo da "dislociramo� memoriju u kompjutere i telefone, kao �to Zapad "dislocira� fabrike u zemlje sa jeftinom radnom snagom. Ali, �ta to znači za um? Dok je, na primer, um starinskog čoveka svaki put kada treba da donese i najmanju (i najveću) odluku imao na raspolaganju, takoreći pri ruci, gomilu podataka koja je mogla da mu pomogne, um modernog čoveka bi, valjda, trebalo da uključi sve svoje spravice i počne da tra�i... �ta? Tačno, ne bi znao ni �ta da tra�i. Odluku bi doneo na osnovu onoga �to ima u glavi. A ima li �ta u glavi?

Američki publicista D�o�ua Foer u nedavno objavljenoj knjizi to stanje (ne)upotrebljavanja mozga kod modernog čoveka poredi sa olimpijskim sportistom čiji se trening sastoji od le�anja na sofi, pu�enja, ispijanja piva i gledanja televizije. Podvrgavamo se, ka�e on, sistematskom uni�tavanju najosnovnijih umnih sposobnosti. Poveravamo sve integrisanim elektronskim kolima, bez brige o tome kakve će to posledice imati po nas.

Danas je vreme opsesije fizičkim izgledom. "In" je odlazak u teretanu, na fitnes, d�oging, "jogu", a onda slede masa�a, kozmetičari, pedikiri, manikiri, frizeri... jedino atrofija mozga, modernog čoveka ostavlja potpuno ravnodu�nim. Ko jo� čita knjige? Internet je zakon. �ta ima da razmi�ljam? Ukucam pitanje i "izguglam" odgovor. Ovo je sva naučna i obrazovna filosofija novih generacija. I kad sam kod obrazovanja, da i to ilustrujem jednim primerom. Bejah nedavno u poseti kod nekih prijatelja koji imaju klinca u trećem osnovne �kole. Ba� tada je radio "domaći", čitanje neke priče koju treba da prepriča sutradan u �koli. Ni�ta posebno, ali ostah zaprepa�ćen načinom čitanja. Dečak je sricao slogove! Kraće reči je uspevao da pročita cele, a one du�e delio na slogove. Ne uzdr�ah se i upitah je li on to jo� uvek ne zna tečno da čita? Usledilo je jo� veće zaprepa�ćenje na odgovor koji dobih: "Da, a i dobar je kakav je bio. A i učiteljica ka�e da dobro napreduju. Pa sva deca tako čitaju." U trećem osnovne - izgovorih sa čuđenjem. "�ta se čudi�, nije to vi�e kao kad smo mi i�li u �kolu" - sledio je odgovor, i jo� gori nastavak: "K'o da mu danas i treba ne�to posebno da zna. Evo ima na "Youtube" prepričane sve priče, knjige i sve drugo, samo pusti i slu�a, ne mora da čita uop�te."

Nisam �eleo da dam bilo kakav komentar. Zaista je suvi�no. Jer pomislih, mo�da je ovo i dobro �to je tako. Opet će civilizacija doći na nivo srednjevekovne nepismenosti i neobrazovanosti. Znanje će ostati rezervisano samo za nas posvećenike. I ne moramo ga skrivati u parabole, simbole i obavijati misterijama. Ovde spoznah i odgovor na pitanje, koje mi neki postavi�e, da li ću objavljivati javno Magijske Ključeve i tajne rituale? Sasvim sigurno, jer �ta god napisao to će razmeti samo posvećeni. Ostali puk to niti će znati da pročita, niti će znati, i ako pročita, �ta je pročitao.

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 25-01-2013 01:30