Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

  Alexanthorn

  Dnevničke beleke

  Razgovori s povodom

  Senke Glasnika

 Javna predavanja

  Predavanje 19

 

 Autobiografske bele�ke

  Magijski Dnevnik

 Lice i naličje

  Kontakt

 

 

 

Akad

 

BESKRAJNO PUTOVANJE DU�E

Javna predavanja, tribine, skupovi, �kola spiritualne magije

 

 

Predavanje devetnaesto

 

Nekronomikon

Zaboravljeni Svet Knjige Mrtvih

 

21.06.2012

 

Nekronomikon (latinski naziv), odnosno �otenerom (izvorni sumerski naziv), je Knjiga Mrtvih i predstavlja sredi�te mog kodeksa Svetih Knjiga Zag Nehar na koji se nadovezuju ostali tekstovi i koji ga podupiru. Nekronomikon je takođe zbornik magijskih tekstova i grimoara nastalih u različito vreme, a zasnovanih na mitologiji i predanju naroda Sumera, Akada, Asirije i Vavilona. Kodeks tekstova koji je pred nama se prvi put javno objavljuje u celini i verziji koja objedinjuje sve ono �to se kroz istoriju pojavljivalo pod imenom Nekronomikon. �otenerom je knjiga koja mo�e biti pogre�no protumačena i shvaćena, a mo�e biti i opasna. Za samostalan magijski rad, ovo �to je ovde dato, sasvim je dovoljno duhovno nerazvijenom umu čoveka da krene putem svog usavr�avanja.

Su�tinski, u Nekronomikonu se pojavljuju dve vrste Bo�anskih Bića. Stariji Bogovi, o kojima nema mnogo informacija, su zvezdana Rasa koja dolazi na Zemlju pru�ajući spasenje ljudskoj civilizaciji i predstavljeni su kao Bogovi Svetla. Drevni Bogovi o kojima se mnogo govori, ponekad i do najsitnijih detalja, okarakterisani su kao Bogovi Tame. Oni su Zli Bogovi koji ne �ele ni�ta, ali su zlo za Rasu ljudi i konstantno nastoje da provale u na� svet kroz Kapiju koja vodi iz Spolja�njeg Sveta. Takođe se govori i o ljudima među nama, koji su obo�avaoci Drevnih Bogova i koji poku�avaju da otvore Kapiju, kako bi Drevni ponovo zavladali Zemljom. Prvi među ovim Bogovima je Ktulu (Kutulu), opisan kao Morsko Čudovi�te koje �ivi u Velikoj Dubini, mestu nalik prvobitnom Okeanu. Druga Bića Bezdana su Azatot (Azagtot), slepi Bog Haosa, Jog Sotot, Azatotov partner u Haosu, �ub Nigurat, jarac sa hiljadu mladih i drugi. Oni se pojavljuju u različito vreme u zasta�ujućim oblicima i ispituju snagu i sposobnost onih koji učestvuju u Njihovom poku�aju da prenesu pakleni u�as iz sveta odakle dolaze, jer Njima je primitivni teror najdra�i osećaj. Pisac �oteneroma, definitivno nepoznat, upozorava da čovek mora pronaći način da se od Drevnih Bogova za�titi kako ljudska civilizacija ne bi bila uni�tena.

Nekronomikon je za neke samo mitologija, za druge je pak literarni opus, dok je za one malobrojne praktikante magije ovo knjiga formula za prizivanje u pojavni svet neverovatnih Bića i čudovi�ta koja �ive u Bezdanu i Spoljnjem Svetu, stranim ljudskoj psihi. Koliko su ova Bića Dobra ili Zla, ilustovao bih rečima iz knjige: "Njihov izgled je čistima čist, a zlima zao". Ključ se time svodi na osnovno pitanje: Kakav sam ja čovek?

Nekronomikon kao jedinstvena knjiga, sačuvana iz starih vremena, ne postoji. Međutim on postoji i �ivi kroz mnoge druge knjige i spise, �to nam potvrđuje Idris �ah govoreći o svojoj potrazi za Knjigom Moći od Arapina čarobnjaka Abdul Kadira (videti: Tajna Nauka Magije, Idris �ah), koja je napisana u jednom i jedinom primerku. Solomonov Ključ, takođe, svoj koren vuče iz drevnog �oteneroma i slično je sa radovima mnogih magova starog doba i srednjeg veka. Tako na primer, Zlatna Zora, poznata britanska i američka okultna lo�a, tvrdi da poseduje rukopis "Pokrov Nepostojanja" od jednog drugog Arapina. Moglo bi se nabrojati mnogo knjiga, ali mesto za to nije ovde. Sve �to sam od rukopisa uspeo da pronađem, ugradio sam u kodeks, objedinjen pod imenom �otenerom.

Ova knjiga pred nama je magijski priručnik, �to uop�te ne znači da je enciklopedija ili ud�benik ceremonijalne magije. Drugim rečima, podrazumeva se da mag ili čarobnjak poseduje potrebno znanje i da je pripremljen za izvođenje slo�enih magijskih rituala, na isti način kao �to je i kuvar osposobljen da pripremi meni, a knjiga recepata mu slu�i samo kao podsetnik. Grimoari, Crne Knjige, Knjige Duhova, Knjige Senki i druge slične, samo su proste varijacije na temu, drukčiji zapisi o tome �ta su magovi radili i dovr�ili, koje Duhove su kontaktirali i zaklinjali da čine ono �to su od Njih tra�ili, neki sa manje, a neki sa vi�e uspeha. More knjiga danas postoji i mag, koji je nameran da radi, mora čitati sve ove knjige kako bi bio u stanju da odvoji �ito od kukolja.

Zato bi bila prava ludost za novajliju da uzme neku od ovih knjiga i počne se baviti ceremonijalnom magijom, recimo "Mali Solomonov Ključ" (Goetia) i da praktikuje prizivanja. Jo� veća glupost bi bila uzeti Kroulijevu "Magija u Teoriji i Praksi", sa istim namerama. Obe ove knjige definitivno nisu za početnike. Bez predhodno stečenog znanja, bez kritičkog odnosa prema moru informacija i bez sposobnosti vladanja samim sobom, svaki magijski rad vodi sigurno u ludilo. Na va�u nesreću, ili mo�da sreću, Nekronomikon, takođe spada u ovu kategoriju knjiga.

Za Nekronomikon, centralnu Knjigu kodeksa Zag Nehar, mogli bi smo reći da je to Sumerska knjiga mrtvih. No �ta znamo o Sumeru. Sumer je ime grandiozne civilizacije koja je postojala u zemlji koja je danas poznata kao Irak, u zemlji koju Grci naziva�e Mesopotamija i kako je Arapi prosto zovu Ostrvo, jer se nalazi između dve reke, Tigra i Eufrata, koje se slivaju s planina ka Persijskom zalivu. Ovo je zemlja basnoslovnog velikog grada Vavilona i isto tako Ura haldejskog i gradom Ki� i Ninivom na severu. Svakim od sedam velikih gradova Sumerije vladala su različita Bo�anstva, koja su obo�avana čudnim nesemitskim jezikom Sumeranaca, jezikom koji je bio veoma blizak jeziku Arijevske rase i koji ima mnogo reči istovetnih sa Sanskritom, a govorili su slično Kinezima.

Niko ne zna odakle su Sumeri do�li, a pojavili su se isto tako misteriozno kako su i nestali nakon upada Asiraca koji razori�e njihovu kulturu, ali kako Asirci behu nepismeni i sa nerazvijenom duhovnom tradicijom, većinu sumerskih Bogova, nastavili su da obo�avaju, a tako je i Sumerski jezik postao zvanični jezik verskih obreda. U zemlji Senar, kako je sami nazivahu, ostale su iza njih Hronika Kraljeva, iz vremena pre Potopa i veoma bri�ljivo sačuvane hronike o mnogo drugih drevnih civilizacija �irom sveta. Imali su veoma ve�to razrađen sistem astronomije i astrologije u istoj meri kao �to su im bili i verski obredi. Magija, kako nam istorija saop�tava nastala je u Sumeru i sve je ostalo zapisano za buduća pokoljenja, klinastim pismom na glinenim pločicama. Ovde su zapisani, za sve vekove, prvi spisi o Stvaranju sveta i čoveka, herojski epovi o kraljevima i junacima, prva Isterivanja, prvi obredi Prizivanja Bogova, prva mračna prizivanja Zle Moći i, ironično, prva Spaljivanja od strane ljudi koje antropolozi nazivaju Magovima (od sumerske reči maga �to znači dar, a odnosi se na duhovno bogatstvo i bo�ansku milost; magavan �obdaren� je pripadnik kaste sve�tenika drevnih teogonijskih kultova mrtvih).

Kodeks Zag Nehar, čiji je Nekronomikon sastavni deo, sadr�i sve �to je potrebno onome ko se zaputi ka Nepreglednim Prostranstvima Bića, ili je na tom putu već odmakao, od prvog daha, prvog koraka i prve reči, do poslednjeg Ključa Kapije Bezdana.

Kada se povede rasprava o Nekronomikonu, izdvaja se nekolioko tokova misli. Jedna grupacija ljudi, najveća grupacija, sledi tok nezainteresovanosti za temu i o tome nema �ta da ka�e, niti �eli i�ta da čuje.

Druga grupacija su ljubitelji horor tematike, bez obzira na koji način ona bila pisana. Oni već imaju �ta da ka�u i �ele da čuju. Ovde je tok misli usmeren, uglavnom na delo H.F. Lavkrafta, za koje se zna da je u dobroj meri izmi�ljeno delo. Lavkraftov Nekronomikon predstavlja vrhunac njegovog knji�evnog opusa, mada se ne mo�e zanemariti njegovo poznavanje istorije starih mesopotamskih civilizacija, od Sumera, preko Asirije i Akada do Vavilona, kao i srednjevekovnih magijskih rukopisa i grimoara. Ovaj tok misli, iznedrio je dva pravca odnosa prema Nekronomikonu. Lavkraftov Ktulu mitos dobio je nebrojene obo�avaoce, sladostrasnike horor �anra za koje je Nekronomikon remek delo horora i to je jedan pravac. Drugi se odnosi na magijske praktikante, uglavnom slabo upućene i najče�će pod dejstvom raznih narkotika i alkohola, mlade buntovnike �eljne sveta tame i zadovoljenja sopstvenih nagona.

Treća grupacija sledi tok misli osude kroz poistovećivanje sa Satanizmom. A Satanizam je sve �to nije od Hrista dato. Ovde jedan tok misli osuđuje, napada, kamenuje i spaljuje drugi tok misli. Ovde nema slobodnog razuma, niti slobodne volje. Ovde nema čak ni slobode, ni volje, ni prava, niti misli ima, jer je pravo jedno, volja jedna, sloboda jedna, sloboda u Hristu, sloboda, volja i pravo izbora između Boga i Đavola, između Hrista i Satane. Ovo je jedino pravo, jedina volja i jedina sloboda koja je data, a izbora je tako mnogo. Slično je kod svakog religioznog toka misli, da ne sledimo opis svakog ponaosob.

Četvrta grupacija su pobornici magije, ali u smislu �ive magije koja zahteva jedan drugačiji, ne samo pristup, već i način �ivota. Kod ovih pobornika Nekronomikona tok misli je usmeren na �ivot, na delo. Ovde teorija nije va�na. Nije bitno ko je �ta napisao, odakle potiče to �to je napisano, koliko je staro ili autentično, jer su sve ovo pitanja za teoretičare. Va�no je samo da li "radi", rečeno �argonski. Teorija je mrtva. Delo je �ivo. �iva Magija ili Magija �ivota je �ivot malobrojnih koji slede ovaj tok misli. Njih je bilo kroz istoriju, ali nije mesto za priču o njima.

Pomenuću samo Kroulija, svima koji o magiji znaju ne�to, poznatog okultiste XX veka. Uspeo je u svojim sinkretističkim sintezama da dođe do Magijskih ključeva. Uspeo je da prođe kroz mnoge Kapije Bezdana. Iza jedne, poslednje na kojoj je bio, zaustavio se i razum izgubio. Nije imao snage da ponese taj besomučan jaram Drevne Sile na svojim plećima. Zatvorio je Kapiju. Zatvorio je i ključ u parabolama koje je posle toga pisao. Većinu dela potpisanih njegovim imenom, napisali su ili preradili i objavili njegovi učenici i nastavljači, ali ključ im nije dao. Ostao je skriven i tako treba. Njegov rad nisu razumeli. Ostavio je iza sebe Knjigu Zakona, koju je dobio od jednog entiteta, jedne od emanacija, jednog od Drevnih Bogova, iza Kapije gde spava. U�av�i u Njegov San, sanjao je s Njim. I San nije podneo. I zavr�io je tu�no i jadno.

Svaka mudrost ima za cilj da re�i tajnu čoveka, koji je krajnji rezultat evolucije svetova. Ova tajna sadr�i u sebi zagonetku sveta, po�to je čovek tek siću�ni univerzum, mikrokosmos i neznatna sinteza velikog univerzuma ili makrokosmosa. Oboje se temelje na istim principima, jedno i drugo su izraz Nevidljivog Tvorca, koji se ogleda u svojim delima Vrhovnog Duha kojeg nazivamo Bog. I makrokosmos i mikrokosmos, ma kako različiti bili, skladno se dopunjuju.

Knjiga sadr�i niz mitova, ako ih tako mogu nazvati, i rituala koji omogućavaju da se opstane u mračnim danima magije i okultizma, za koje se ka�e da će uskoro doći. Prizivanja, Isterivanja, Vezivanja (zaklinjanja) i Spaljivanja koja se nalaze u Nekronomikonu prevedeni su na engleski, a sada, i na srpski jezik, premda ne u potpunosti jer originalni tekstovi u pojedinim obredima imaju moćnije dejstvo, pa sam ih ostavio u izvornom obliku. Takođe, pojedini delovi nisu prevedeni u potpunosti sa originalnih tablica jer su mnoge od njih pronađene sa naprslinama ili bez delova, te stoga njihov prevod, usled o�tećenja, nije bio moguć, ali su uz pomoć kasnijih spisa na arapskom, starogrčkom ili latinskom jeziku ovi tekstovi upotpunjeni. Zbog toga nije moguće garantovati potpunu izvornost prevoda pojedinih bajalica i drugih delova knjige.

Kodeks �otenerom počinje sa uvodnim tekstom Knjiga Crne Zemlje, nepoznatog arapskog pisca. U engleskim fragmetarnim verzijama Nekronomikona ovaj tekst je naslovljen kao Svedočanstvo Ludog Arapina, a kod Lavkrafta on čak dobija ime Abdul Alhazred i svoje mesto boravka, Damask u kojem je 730. godine n.e. napisao to svoje svedočanstvo. U izvornom rukopisu, koji jeste arapski, autor nigde ne ostavlja svoje ime, niti bilo kakve datume. Spominje na jednom mestu samo ime svojeg sela Bet Durabija u kome je rođen, a o nazivu spisa on sam ka�e: "Ovo je Knjiga Mrtvih, Knjiga Crne Zemlje koju prenosim..." Dakle imamo prvi naziv koji upućuje na ime celokupnog spisa i naziv ovog koje upravo pi�e. Slično naslovljavanje knjiga se ponavlja kasnije i kroz ostale spise. Knjiga Crne Zemlje jeste, u svojoj formi, uvodnik nakon kojeg se nastavlja Knjiga Mrtvih Imena.

Svedočanstvo Ludog Arapina, prvi i drugi deo, kao nazivi koji se pojavljuju u engleskim verzijama nisu autentični, a �to se tiče imena koje se pojavljuje kod Lavkrafta, moglo bi se reći da je ono izmi�ljeno, s obzirom da je Lavkraft pisac horor priča i da je svojom stilizacijom Nekronomikona uneo mnogo pometnje u ovaj tekst, te�eći knji�evnom spektakularizmu. Tačno je da na nekim mestima pisac za sebe ka�e da su ga mnogi nazivali ludakom, zbog onoga �to je radio ili govorio, pa otuda mo�da ideja redaktora engleskih verzija da ove prve dve knjige naslove ovako.

Ono �to bi jo� trebalo istaći je da autor govori kako ovo pisanje postaje u�asno za njegovu du�u i verovatno zbog toga u obe knjige na početku ima dosta delova u kojima se ponavlja i kazuje stvari koje je već rekao u prethodnim poglavljima, kao da je zaboravio pa ih ponovo kazuje ili, mo�da, da bi istakao njihovu va�nost. Inače, prepune su zagonetki, misterija i delova raznih prizivanja. Poku�aj da se uđe u trag ovom arapinu, da se utvrdi njegovo poreklo ili kraj nemogući su jer za to nema nikakvih pisanih svedočanstava. Mo�emo samo da pretpostavljamo kakva li je u�asna sudbina sna�la ovog mudraca plemenitih namera.

Drugi problem koji se javlja je taj �to sam se kao redaktor susretao sa čestim pojavama prepisivačkih gre�aka. Takođe, kad kad se učini, a mo�e biti i da je slučajnost, pojedini delovi rečenica, ili čitavi odlomci knjige, izgledaju nespojivo sa periodom u kojem je tekst bio pisan. Svakako ne mo�emo reći kada je ovaj materijal nastao i te�ko je utvrditi njegovu starost s obzirom da je to skup vi�e spisa, stoga postavljanje pitanja u stilu: �ta je starije, koko�ka ili jaje, ne bi nas nikuda odvelo. Na primer u Knjizi Zemlje Mrtvih (Magan), finalni deo, u gotovo identičnoj formi, mo�emo čitati i u Haldejskim Proročanstvima Zaratustre. Ili kao ovaj primer: "I zato ne silazi dole u Svet tamom obliven", vi�e deluje kao da je pisan u doba stare Grčke nego u vreme Zaratustre. Ove stvari treba ostaviti naučnicima. Etimologija reči je veoma va�na, ali mi zaista ne znamo kako su Sumeri govorili, kako su Asirci, Akađani i Vavilonci preneli taj jezik, pa sve dalje kroz istoriju Kopti, Jevreji, Arapi, Grci, Latini... Mo�da su ba� Mandeanci, koji i danas govore svojim drevnim jezikom, najbli�i sumerskom izvoru, jer je i njihova religija upravo to drevno nasleđe, mada nadgrađeno, �to arapskom �to judeohri�ćanskom tradicijom.

Knjiga Tajni sadr�i niz praktičnih uputstava od onih za vr�enje obreda i recepata za spravljanje raznih sme�a do uputstva za izgradnju hrama. Drugi deo ovog spisa sadr�ajno je sličan prvim dvema knjigama s tim �to je vi�e filosofskiji, �to navodi na zaključak da mo�da ne pripadaju istom autoru, već su verovatno kasnija interpretacija.

Knjiga Zemlje Mrtvih, izvorno se naziva Magan, jer tekst dolazi iz misteriozne zemlje Magan u koju je običnim smrtnicima ulaz zabranjen i koja le�i na krajnjem zapadu od zemlje Sumera. U ovaj spis je dodat i jedan deo iz knjige Enuma Eli� (Sumerska Knjiga Stvaranja Sveta i Čoveka) u kojoj se govori o Inaninom (I�tar) silasku u Bezdan. Za ceo tekst se čini kao da je nepotpun, a i opis Inaninog silaska u Bezdan prilično odstupa od verzije u knjizi Enuma Eli�.

Knjigu Prizivanja ne treba mnogo obja�njavati. To je Grimoar Nekronomikona, koji sadr�i obrasce (formule) rituala zazivanja, pečate i �emu izvođenja obreda. Ova knjiga predhodi spisu Knjiga Pedeset Imena koja predstavlja pedeset posebnih Moći Boga Marduka koji je pobedio Haos. Zanimljivo je to da ova Imena dolaze iz knjige Enuma Eli�, u kojoj se govori da Stari Bogovi dodeljuju ovih Pedeset Imena Marduku kao titule, koje su ujedno i Moći, kao znak Njihove zahvalnosti za Njegovu borbu protiv Zla. Postoji Pečat (Sigil) za svako od Imena i Reč Moći kojom se Ona zaziva.

Jo� jedna knjiga koja pripada po svojoj datosti Nekronomikonu je Knjiga Duhova Zemlje. Sastoji se iz tri celine: Knjiga Duhova Kovitlajućih Sila, Knjiga Lutajućih Duhova Zemlje i Knjiga Duhova oblasti između Zemlje i Nebesa. Niko ne mo�e ući ni u jednu Zonu, odnosno proći Nebesima Starih Bogova, a da prvo ne prođe kroz Oblast kojom vladaju Duhovi Zemlje i Oblast između Neba i Zemlje, niti da dosegne Nepregledna Prostranstva iza Sedam Nebesa (zone Neptuna, Urana i Plutona i zone udaljenih Zvezda) kojima vladaju Drevni Bogovi.

Jedinstvena Knjiga Ulaza nema svoju kopiju u okultnoj knji�evnosti niti se u nekim drugim formama pojavljivala, i prikazi magijskih pečata i simbola su ne�to sasvim novo u odnosu na sve �to se pojavljuje na savremenoj okultnoj sceni, premda postoje izvesne sličnosti sa raznim prikazima nastalim u starim arapskim tekstovima u poslednjem milenijumu. Isto tako, neki od simbola koji se nalaze u ovoj knjizi verovatno su bili prepisani u kasnije Mandeanske i Demiotske tekstove, koji su svakako mnogo mlađi od Sumerskih Obreda. Uop�te, pojava ovih pečata je sasvim neobična i gotovo nadprirodna.

Knjiga Ulaza je zaista sistem samoinicijacije u planetarne sfere, zone vladavine Bogova, koja omogućava penjanje stepenicama Zigurata (Kula Svetlosti). Nije mnogo toga objavljeno potencijalnom kandidatu za inicijaciju, izuzev informacija o tome kako ove Kapije rade i �ta se iza njih mo�e pronaći tamo. Obavezno, prilikom prolaska kroz jednu Kapiju, treba sačuvati dobijenu Reč, koja je Ključ za otvaranje sledeće Kapije. Ove Reči treba čuvati kao Svetu Tajnu, tako �to treba napraviti tajno pismo koje niko od drugih ljudi ne mo�e razumeti. Na isti način treba u Knjigu Tajni Magavana (knjiga maga koju sam pi�e) napisati opis svakog iskustva i događaja prilikom obrednih radnji.

Knjiga sad�i Prizivanje Sedam Kapija Nebesa, čist tekst koji treba da poslu�i magavanu da na pravilan način pristupi svakoj od Nebeskih Kapija. Prizivanje Boga Vatre koje sledi je prilično problematičan tekst jer je me�avina grčkih i sumerskih fraza. Verovatno je da izvorni tekst na sumerskoj tablici ne postoji u celini i moguće je da je dopunjen kasnijim tekstom, ne zna se od koga. Za Prizivanje Stra�ara, koje dolazi na kraju ovog teksta, trebalo bi reći nekoliko reči o samom nazivu rase Stra�ara. Ponekad se nazivaju Čuvarima, a naći će se i sinonim Posebna Rasa. Ova bića su isto �to i Anđeli ili Anđeli Čuvari, a u zapadnoj literaturi često se spominju kao Egregori.

Knjiga o Sedam Nebesa, kao �to i sam naziv ka�e, govori o Sedam Nebesa koja okru�uju Zemlju i daje opis Njihovih osobina. Svakim od Nebesa vlada jedno Staro Bo�anstvo, a nastanjuje ih mno�tvo Duhova i Demona sa svojim Stare�inama i svi Oni imaju svoje Ime i Pečat, svoj Broj i osobine i oblast kojom upravljaju. Ova Nebesa su zone planeta, Sunca i Meseca, odnosno sfere njihovog kretanja, posmatrajući geocentrično, dakle sa Zemlje. Zbog toga je poznavanje astrologije, barem u osnovi, ovde neophodno.

U ovom spisu prikazani su samo Bogovi Nebesa i delimično grimoari ostalih Bića Svetla, dok grimoari Bića Tame nisu prikazani u Kodeksu Nekronomikona kako čitaoc ne bi do�ao u isku�enje da bez predhodnog znanja i adekvatne pripreme započne rad na prizivanju ovih duhovnih sila. Rad na prizivanju je veoma opasan i sa nesagledivim je posledicama po onoga ko bi se, nepripremljen, usudio da se upusti u takve avanture.

Kodeks sadr�i kompletne grimoare svih duhovnih Bića čije je predstavljanje odobreno od Njih samih. Prizivanje ovih Bića zahteva uvek adekvatnu �rtvu, a mnogi od Njih zahtevaju i sklapanje izvesnih sporazuma u zamenu za ono �to daju magavanu. Najčeće to ta�e Demoni Tame i Njihove Stare�ine i mnogi od Njih izričito zabranjuju da se o Njima govori i da se Njihova imena i Pečati zapisuju. Zbog toga je veoma malo Crnih grimoara i prilično su siroma�ni u podacima koje pru�aju.

Knjigu Isterivanja, koja se izvorno naziva Maklu, ne treba obja�njavati, jer ona sadr�i nekoliko bajalica Isterivanja, a samim čitanjem se vidi njihova namena. Mo�da je zanimljivo napomenuti da je ova knjiga unela veliku zbrku među zapadne egzorciste u vreme kad se pojavila.

Knjiga u�asa, odnosno Urilia, kako se drugačije naziva je jedini tekst za koji se ne mo�e reći da je izvorno sumerski, jer za to nema nikakvih dokaza u pisanim tekstovima, ali je svakako tekst koji nosi sa sobom elemnte sumerske tradicije. Grimoar koji je ovde prikazan sreće se u mnogim magijskim spisima starog i srednjeg veka. Ovo je potpuno demonska knjiga namenjena obo�avaocima Drevne Zmije Tiamat i Njenim saučesnicima u Zlu. Sledbenici ove knjige, zaista su Zli Crni Čarobnjaci, vladari nad mnogim nezamislivim moćima Tame. I svakako, protivnici su ustrojstva ljudske civilizacije.

Knjiga Crnih Obreda upozorava čitaoce na opasnosti od Crne Magije i uop�te opasnosti koje vrebaju s druge strane. Pisali su je drevni Skriveni Sve�tenici koji poznaju sve moći. Ovde je dato samo ono �to je od Skrivenih Sve�tenika odobreno. Crni Obredi su delimično opisani, ali nisu napisani, i kao �to pisac ka�e, "i neće biti". Zabranjeno je od strane Skrivenih Sve�tenika da se bilo �ta o Njima govori, da se spominju Njihova imena i opisuju Njihovi obredi. Aspirant koji krene ovim Putem i postane Magavan, znaće kako i gde da Ih potra�i. Međutim Knjiga Crnih obreda sadr�i niz uputstava i opisa magijskih sredstava za prizivanje Drevnih, nekoliko va�nih pripremnih rituala i grimoar, Knjigu Demona Mračnog Jugota. Ovaj grimoar sadr�i sedamdeset i dva Imena Demona sa Pečatima i opisom dostojanstva. U zapadnom svetu ovaj spis je na�iroko poznat pod imenom "Goetia". U zavr�nom delu ovog spisa se pojavljuju tajni u skriveni Pečati Drevnih Bogova, Pečati Tame Starih Bogova planetarnih zona. Tu su i dugo čuvani u strogoj tajnosti Pečati Devet Kapija Bezdana.

Kodeks se zavr�ava spisom Skrivena Knjiga Rilejha, koji sadr�i niz rituala i uputstava za opčinjavanje i zarobljavanje Duhova, rituale i oruđa magijske za�tite. Uz dosta priče i upozorenja o Drevnima i Silama Bezdana, tu se nazire kraj ovog spisa jer arapin nije zavr�io svoju knjigu. Da li ga je smrt sprečila u tome, ili ga je pro�drao neki od Demona, kao i čarobnjaka Ben Martua, kako je i sam opisao, ostaje za nas nepoznanica. Ovo je i razlog za�to nemamo jedinstvenu knjigu �otenerom u pisanoj istoriji, već samo zbornike spisa objedinjene kao Nekronomikon.

I na kraju reč dve o sumerskom jeziku i izgovoru originalnih tekstova u Nekronomikonu. Mi ne mo�emo biti potpuno sigurni kako su Sumeri, Asirci, Akađani i Vavilonci govorili, ali mo�e biti korisno proučiti postojeće studije o ovim narodima, uključujući prevode glinenih pločica koje su nastajale svuda po Mesopotamiji. Sumerski jezik je bio jezik kojim se govorilo u drevnom Sumeru, ju�noj Mesopotamiji (dana�nji Irak). To je bila najstarija civilizacija poznata modernom čoveku i trajala je preko 3000 godina. Između 2. i 3. milenijuma pre nove ere, sumerski jezik, kao govorni jezik je zamenjen akadskim, ali je ostao u upotrebi kao sveti, obredni jezik do, otprilike 1. veka nove ere. Bio je zaboravljen do 19 veka, kada su se naučnici zainteresovali za de�ifrovanje pronađenih tablica na arheoloskim iskopinama u Iraku.

Onima koji govore ili razumeju Srpski jezik mogu reći da su srećnici, ako tako mogu da se izrazim jer Srpski jezik, kao jedan od retkih sa autohtonim poreklom, ima sve glasove koji su zastupljeni u ovim starim jezicima, te sam jednostavno, u prevodu, pristupio običnoj transliteraciji, dakle, čitaj kako je napisano. �to se tiče naglaska, ovi jezici su takođe arijskog porekla i naglasak je na prvom ili drugom slogu, nikad na poslednjem kao u semitskim jezicima. Podsećanja radi, u transliteraciji svaki glas mora biti izgovoren jasno i izrazito. To se posebno odnosi na pojavu udvojenih suglasnika gde ne sme doći do njihovog spajanja u jedan, već se moraju oba razgovetno izgovoriti. U opisnim tekstovima pojedine reči i imena nisam pisao prateći ovaj zahtev pravilnog izgovora (primer u imenu �ama�) već sam to činio samo u obrednim tekstovima i bajalicama (primer u imenu �amma�), jer u magijskom smislu, kod izgovora bajalica, ako samo i jedna gre�ka se učini bajalica gubi dejstvo, ili pak mo�e se napraviti gre�ka pa se dozvati neka od mnogih drugih Sila, a ne ona koja je nameravana.

Neka vam svima ovo delo bude na korist i blagodat!

 

Otvori knjigu ovde >>>

 

ili klikni na sliku ispod

 




 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2012 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 24-01-2013 04:29