Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

 Pregled svih tekstova

 

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Budizam

 

Pregled svih tekstova

 

14.01.2012

Uve�bavanje uma

Ananda Maitreya (Allan Bennet)

 

Budistička religija je, u najeminentnijem smislu reči, jedna Praktična Filozofija. Ona nije kolekcija dogmi koje treba prihvatiti i u koje treba verovati sa bezuslovnom i neinteligentnom verom; već niz iskaza i pretpostavki koje, prvo, treba intelektualno dokučiti i razumeti; i drugo, primeniti na svaki čin na�eg svakodnevnog �ivota, praktikovati, �iveti, sve do krajnjih granica na�ih moći. Na ovoj činjenici o su�tinski praktičnoj prirodi na�e Religije, stalno se i neprestano insistiralo u Svetim Knjigama. Iako bi neko mogao znati napamet hiljadu strofa Zakona, ako to ne praktikuje, on nije razumeo Dhammу. Prim. prev. Onaj čovek koji zna i praktikuje jednu strofu Zakona, on je razumeo Dhammu, on je pravi sledbenik bude.

ceo tekst >>>

 

26.01.2011

Osamnaest Zen priča

 

UČENJE O ĆUTANJU

Učenici �kole Tendai izučavali su meditaciju i pre nego �to je Zen stigao u Japan. Četvorica od njih bili su bliski prijatelji, te su obećali jedan drugome da sedam dana neće progovoriti. Prvoga dana svi su ćutali. Meditacija je uspe�no započela, ali kada padne noć i uljane svetiljke stado�e �mirkati, jedan od učenika ne izdr�a, te doviknu slugi: �Namesti te svetiljke�. Drugi učenik, iznenađen kada začu kako njegov prijatelj govori, primeti: �Ne bismo smeli izgovoriti ni jednu jedinu rec.� - �Glupani! Za�to razgovarate?�, upita treći. �Ja sam jedini koji nije progovorio!�, zaključi četvrti. 

ceo tekst >>>

 

14.08.2010

 

Ubrzo po izgradnji, hram je postao obele�je Beograda i jedna od njegovih znamenitosti. Za mnoge građane je to bila atrakcija, a posebno prilikom proslava većih budističkih praznika. U "Vodiču kroz Beograd" objavljenom 1930. godine nailazimao na odrednicu o hramu, a godinu dana kasnije ulica u kojoj se hram nalazio dobija novo ime: "Budistička ulica" (danas Budvanska).

Vest o beogradskom svetili�tu se brzo pro�irila po čitavom budističkom svetu. Ubrzo su uspostavljene veze za engleskim dru�tvom "Maha Bodhi Society" i drugim sličnim organizacijama i udru�enjima. Jedno od takvih je bio i, u to vreme, veoma poznati Institut za izučavanje Himalaja (Himalayan Institute) iz Indije. Pretsednik te uva�ene ustanove, Nikolaj Rerih, je 1930. godine kao poklon hramu poslao thanku (ikonografska slika na svili) a koja potiče iz jednog starog tibetanskog manastira. Do sredine 1944. godine hram je krasilo 16 takvih svetih slika koje su uglavnom bili pokloni poslanstava dalekoistočnih zemalja.

 

14.08.2010

Izgradnja i posvećenje 1929. godine

 

Zakupljene sobe po privatnim kućama nisu bile adekvatne za odr�avanje slu�bi: bile su van naselja Kalmika, skup je bio i zakup; bilo je to privremeno re�enje. Tada je bak�a Borinov pokrenuo inicijativu za izgradnju pravog budističkog hrama i po tom pitanju je odlazio u Ministarstvo vera kao i na razgovore kod patrijarha SPC Dimitrija. Skica budućeg hrama iz 1929. Na osnovu raspolo�ive dokumentacije nije bilo mogiće tačno utvrditi ko je projektovao hram.

Budući da je Građevinska komisija svim darodavcima javno zahvila i to uz precizno navođenje poklonjenih suma, mo�e se izvesti zaključak da je projekat rad ruskog in�enjera Klapinina, jer se samo uz njegovo ime ne navodi �ta je on prilo�io za izgradnju hrama.

 

14.08.2010

D�on Prins

 

Jedana od prvih novinskih zabele�ki, ako ne i prva, o Kalmicima i njihovoj privremenoj bogomolji bila je objavljena u "Novom bečkom �urnalu" (5. sept. 1924), a potom pre�tampana u poznatom budističkom časopisu toga doba Zeitschrift fur Buddhismus 1924/25 - Munchen 1925, no. 2, p. 388.

Stradanjma i patnjama Budinih poklonika koji su be�eći od bolj�evika stigli čak do Beograda, posvećena je prva obimna reporta�a na koju smo nai�li prelistavajući beogradsku �tampu tog vremena. Razne humanitarne i dobrotvorne organizacije pomagale su u robi i novcu izbeglice iz Rusije. Pri tra�enju i distribuciji te pomoći, pored ostalih, posredovalo je i Poslanstvo SAD u Beogradu.

 

14.08.2010

 

Previranja u svetu krajem druge dekade XX veka dovela su do raseljavanja i nejneobičnijih preseljenja čitavih etničkih grupa. Tako su se između 1920. i 1944. godine na ulicama Beograda mogli sresti ljudi niskog rasta, zdepaste građe, �irokog lica i istaknitih jagodica i izrazito crne kose koju su neki od mu�kih pripadnika tih neobičnih doseljenika vezivali u čvor, a čelo im prekrivale �i�ke. Samo retki, bolje upućeni stanovnici Beograda su znali da se radi o Kalmicima.

"Daleko tamo, iza "Cvetkove Mehane", u Malom Mokrom Lugu, gde su generacije Beograđana, koje jo� i danas �ive, odlazile sve do pre Svetskog rata u lov, bačena valom Ruske revolucije, nastanila se je Beogradska Kalmička kolonija. Taj kraj se sve vi�e izgrađuje. On sve vi�e postaje Beograd, mada za sada jo� čuva odlike nekadanje stare Palilule ili Dorćola...

 

13.08.2010

Vajracchedika prajnaparamita

 

Govor o transcendentalnoj svesti

Ovako sam čuo. Jednom je Buddha boravio u Sravasti, u Đetinom gaju, u Anathapindada parku sa velikom skupinom monaha. Bilo je 1250 monaha i mnogo velikih bodhisatvi (bodhisattva-mahasattva). Rano izjutra Bla�eni (Buddha) se obukao, uzeo svoju zdelu i oti�ao u Sravasti u pro�nju. Kada je pojeo ispro�enu hranu, vratio se u park, odlo�io zdelu i ogrtač, oprao noge i seo na mesto pripremljeno za njega. Prekr�tenih nogu, sedeo je uspravno i pravog pogleda. Pristupili su mu mnogi monasi, poklonili se pred njegovim stopalima, obi�li oko njega tri puta i seli u stranu. 

 

13.08.2010

Manfred Seegers

 

Istorijski Buda, �akjamuni, imao je učenike veoma različitih sposobnosti. Iako je on, zapravo, podučavao samo jednom putu ka prosvetljenju, različiti segmenti njegovih učenja shvaćeni su kao različita "vozila", u skladu sa sposobnostima njegovih učenika. U osnovi, sva Budina učenja mogu se podeliti na dva vozila - to su sutra i tantra. Sutra se naziva i "uzročnim vozilom", jer ovde stvaramo uzorke prosvetljenja, dok se u tantri,"vozilu ostvarenja", identifikujemo sa samim ciljem, ili različitim aspektima prosvetljenja.

Stvaranje uzroka prosvetljenja podrazumeva kako otklanjanje svih uzroka patnje, tako i primenu metoda koji nas vode do potpunog prestanka patnje, do trajne radosti. U Malom vozilu (Hinajani), cilj je oslobodjenje, do koga dolazi kada nestane iliuzija sopstva, zajedno sa svim grubim nečistoćama uma. U Velikom vozilu (Mahajani), cilj je potpuno prosvetljenje: vodeni �eljom da sva osetna bića oslobodimo patnje, otklanjamo i najsuptilnije velove neznanja i ostvarujemo stanje najvi�e mudrosti - sveznanje. Ova najvi�a mudrost, zapravo, nije ni�ta drugo do prava priroda na�eg uma.

 

13.08.2010

Kunzig �amar Rinpoče

 

Pojam gledi�ta se odnosi na pravilno razumevanje budističkog puta. Meditacija je praksa, a pona�anje je disciplina neophodna za ostanak na putu. Gledi�te je detaljni priručnik za meditaciju. Bez dovoljnog poznavanja učenja, mnoge prepreke nastaju usled gre�aka u praksi. Prirodno, ako o meditaciji ni�ta ne znate, gre�ke nećete ni prepoznati. Zato je potrebno da, pre nego �to počnete da praktikujete, razvijete pravilno razumevanje. Tada ćete moći da prepoznate prepreke i va�a meditacija će napredovati. Na ovaj način su gledi�te i meditacija povezani. Pona�anje je zasnovano na razumevanju karme. Ispravno pona�anje znači osigurati da dela, kako telesna, tako i verbalna, ne budu pod uticajem uznemiravajućih emocija. Ako su dela pod njihovim uticajem, stvara se negativna karma.

 

13.08.2010

Kunzig �amar Rinpoče

 

Kađupa učenja ustanovio je Marpa, učitelj Milarepe, najslavnijeg tibetanskog jogija. Dana�nja inicijacija je inicijacija Guru joge na Marpu. Dobrobit i dejstvo ove inicijacije je u sazrevanju semena prosvetljenja koje se nalazi u vama. Po�to primite ovu inicijaciju sve prakse koje radite biće uspe�ne a prepreke na putu će sve vi�e slabiti. Ovaj blagoslov potiče od �elje ostvarenog učitelja Marpe. Kada Bodisatve ne�to po�ele, �elja im se uvek ispunjava. Tako deluje blagoslov.

Prosvetljenje je u vama. Ono se ne mo�e dobiti od Bude. Ako su iluzije, lo�a osećanja, samsara, nazovite to kako god hoćete deo va�eg uma onda je i prosvetljenje, takode, sastavni deo va�eg uma. Kada svi problemi nestanu, prosvetljenje je tu. Dakle, ono je u vama. Darmu čine metodi pomoću kojih ostvarujemo prosvetljenje, a na osnovu kojih radite svoje prakse. Kada ovladamo njima kao rezultat javlja se Budastvo. Pre nego �to počnete da praktikujete Darmu, morate znati koliko je ona va�na.

 

13.08.2010

Manfred Seegers

 

Sva Budina učenja mogu se svrstati u dve grupe - sutru i tantru. Put sutre se jo� naziva i "Uzročno vozilo", jer ovde stvaramo uzroke prosvetljenja, a put tantre se naziva i "Vozilo ostvarenja", jer se ovde radi o identifikaciji sa ostvarenjem - sa samim prosvetljenjem. Jo� jedan naziv sutričkog vozila je Put bodisatve, dok je vozilo tantre op�te poznato kao Dijamantski put (skt. Vađrajana).

Oba puta su veoma povezana, jer Dijamantski put praktikujemo sa stavom bodisatve. To znači da praksama pristupamo sa ciljem da ostvarimo prosvetljenje zarad dobrobiti svih bića. Metodi koje koristimo su tantre, a opunomoćenja (inicijacije) pripadaju ovom kontekstu. Prakse Dijamantskog puta su zasnovane na različitim klasama tantre kojima je podučavao Buda. Mo�e se reći da Dijamantski put sadr�i razna učenja četiri klase tantre, koja potiču od Bude, a do nas dolaze zahvaljujući neprekinutoj liniji prenosa.

 

13.08.2010

Karola �najder

 

Uzimanje utoči�ta je ne�to �to rade sva bića - to je na�a potraga za srećom, za sigurno�ću, za nečim na �ta se mo�emo osloniti. Za budiste, uzimanje utoči�ta je stalna praksa, i predstavlja mnogo vi�e od ceremonije koja se odigrava samo jednom; vi�e je poput niti koja pro�ima na�e �ivote. Uzimanje utoči�ta je ulazna kapija budističke prakse. Postoje četiri nivoa utoči�ta koji odgovaraju na�em sve dubljem razumevanju. To su: spolja�nji, unutra�nji, tajni i apsolutni.

Spolja�nji nivo utoči�ta se uzima u svim budističkim tradicijama. To je utoči�te u Budi - Probuđenom, u Darmi - Budinim učenjima i u Sangi - praktičarima. Oni se nazivaju Tri dragulja, �to znači da, po�to su na�e �elje za srećom prihvaćene, uzimanje utoči�ta u njima je poput pronala�enja dragog kamena koji ispunjava �elje. Utoči�te u Budi, u ovom kontekstu podrazumeva upoznavanje sa njegovom �ivotnom pričom, �to nam daje veliku inspiraciju na na�em putu. �ta je mladog princa Gotamu učinilo tako re�enim da se odrekne kraljevskog načina �ivota? On je to učinio zato �to je duboko shvatio netrajnost - da će sve uslovljeno na kraju nestati.

 

13.08.2010

Lama Gendun Rinpoče

 

Svi mi tragamo za srećom i poku�avamo da izbegnemo patnju, i svako od nas čini sve �to je u njegovoj moći da �ivot učini ugodnijim i otarasi se svega �to mu je neprijatno ili mu nanosi patnju. Usred ovog sukoba interesa, niko nema veliku slobodu izbora. Svaka situacija je prouzrokovana mislima, rečima i delima učinjenim tokom na�ih bezbrojnih prethodnih �ivota, kojima smo zasejali seme karme koju trenutno pro�ivljavamo. Sada smo svi uhvaćeni u ovu mre�u sazrevajuće karme, tako da, sviđalo se to nama ili ne, sila događaja nas neumitno nosi, a mi patimo jo� vi�e jer je ono �to se de�ava u suprotnosti sa na�im �eljama.

 

13.08.2010

Lama Ole Nidal

 

Motivaciono učenje o "�est oslobađajućih aktivnosti" namenjeno je za neposrednu primenu u na�im svakodnevnim �ivotima. Kao �to je op�te poznato, budizam ima veoma praktičan cilj i izuzetno jasno gledi�te. Slu�anje učenja, samo po sebi, nije dovoljno da bi se postiglo prosvetljenje. Trajni rezultati dolaze iz stvarnih iskustava i promena do kojih dovode. Po�to je ovo toliko va�no, Buda je dao niz praktičnih saveta, koje nikada ne bi trebalo smatrati zapovestima, već savetima prijatelja. Po�to nije ni tvorac, ni Bog koji sudi, Buda ne �eli sledbenike, niti učenike koji su poput stada ovaca. Umesto toga, on �eli saradnike - njegov pravi cilj su zreli ljudi koji dele njegov prosvetljeni uvid i ogromnu odgovornost koja iz njega proističe.

 

13.08.2010

Lama Ole Nidal

 

Kada se govori o bardou, obično se misli na vreme nakon smrti. Ipak, ovaj izraz je vi�eznačan i odnosi se na bilo koje "medjustanje". Sva bića do�ivljavaju "medjustanja" tokom svojih �ivota, sve do prosvetljenja, kada um spoznaje svoju sopstvenu vanvremenu jasnu svetlost. Na primer, upravo sada, tokom ovog predavanja, nalazimo se u bardou budnog stanja - bar se nadam da je tako. Komuniciramo pomoću reči i simbola i opa�amo svet svojim čulima. Tokom noći nastupa bardo sna, tame i odsustva svesnosti, dok oni srećnici koji su dobro savladali meditaciju jasne svetlosti imaju iskustvo le�anja u okeanu svetlosti.

 

13.08.2010

Četiri misli koje odvraćaju um od samsare

 

Svakoj budističkoj praksi prethode određene pripreme kojima stvaramo čvrstu osnovu pravilne meditacije. Postoje dve vrste ovih priprema: op�te i posebne.

"Četiri misli koje odvraćaju um od samsare" predstavljaju op�te ili obične pripreme. �ta to uop�te znači "odvratiti um od samsare"? To znači osloboditi se svake vezanosti za �ivot u tri područja uslovljenog postojanja.

Četiri misli, četiri op�te pripreme, omogućavaju nam da osvojimo ovu slobodu, tako �to razmi�ljamo o dragocenom ljudskom rođenju, netrajnosti, karmi i patnjama samsare. 

 

12.08.2010

Lama Ole Nidal

 

Stupa je čest budistički simbol - poznat onima koji su putovali kroz Aziju ili gledali knjige i filmove sa budističkom tematikom. Njen oblik asocira na druge, slične simbole poput piramida ili skupine kamenja.

Stupe mogu biti različitog oblika i veličine. Najpoznatija je ogromna Bodinat Stupa u Indiji. Sa druge strane, mnogobrojne manje stupe na Himalajima, zbog surovih vremenskoh uslova, danas su skupine naslaganog kamenja na mestima gde su nekada bile izgrađene. Stupe su, takođe, podizane i na Zapadu - na primer 40 stopa visoka Kalačakra stupa u Malagi (Ju�na �panija), izgrađena 1994.

 

12.08.2010

 

Lama je taj koji nam otvara riznice Darme. Iako je istina, kao su�tina na�eg uma, oduvek postojala - ključeve riznice nam prvi pru�a lama. On nam, poput ogledala pokazuje na�e sopstveno lice, i iz nepreglednog okeana učenja zahvata upravo onu kap koja je za nas, ovde i sada, korisna.

XVI Karmapa, Rangdjung Rigpe Dordje, je rodjen 1924. u istočnom Tibetu. Prepoznat je prema uputstvima koja je, opisujući detalje u vezi svoje sledeće inkarnacije, ostavio XV Karmapa. Zatim je u manastiru Palpung zamona�en, primio bodisatva zavet, mnoga učenja, odoru svog predhodnika i Crnu Krunu.

Njegov �ivot se odvijao po obrazcu njegovih prethodnika - činila su ga putovanja i podučavanja �irom zemlje. Nakon okupcije Tibeta, Karmapa je zajedno sa svojim učenicima bio prinudjen da 1959. napusti zemlju, kako bi očuvao transmisiju Karma Kadju linije. Time se ispunilo proročanstvo V Karmape da će se, u vreme njegove XVI inkarnacije, loza kineskog cara ugasiti, da će Kinezi napasti i okupirati Tibet donoseći patnju i siroma�tvo za oba naroda i da će se, na Tibetu, budistička učenja gasiti.

 

12.08.2010

Karma Kađu tradicija

 

Ne verujte mojim rečima samo zato �to ih je Buda izgovorio, već ih dobro preispitajte. Budite sami sebi svetlo.

Buda �akjamuni

Ove Budine reči jasno izdvajaju budizam od onog �to uobičajeno nazivamo religijom i pokazuju da je budizam praktičan pristup, namenjen stvarnom �ivotu. Upitan zbog čega i čemu podučava druge, Buda je odgovorio: Prenosim Učenje jer vi i sva ostala bića tragate za srećom, poku�avajući da izbegnete patnju. Ja vam otkrivam stvari kakve jesu.

Budino Učenje je tokom prvih 1500 godina postojalo u Indiji i nazivano Darma, a u narednih 1000 godina na Tibetu, ime mu je bilo Ćo. I jedno i drugo znači "stvari kakve jesu". Razumevanje "stvari kakve jesu" predstavlja ključ ostvarenja svekolike sreće. Sam Buda je ujedno učitelj, primer, za�titnik i prijatelj. On svakome otvara mogućnost da izbegne patnju i uplovi u stanje narastajućeg bla�enstva i da pri tom ka oslobodjenju i prosvetljenju usmerava i druge.

 

19.06.2010

 

Tipitaka (pali ti, "tri," + pitaka, "ko�ara") ili pali kanon jeste zbirka tekstova prevashodno na jeziku pali, koja predstavlja doktrinarnu osnovu theravada budizma. Zajedno sa drevnim komentarima (Athakatha), ona čini korpus klasičnih theravadskih tekstova.

Pali kanon je ogromna zbirka literature: u engleskom prevodu -- koji pokriva znatan deo, mada ne celokupan kanon - ovi tekstovi zauzimaju vi�e desetina hiljada �tampanih strana. Naravno, sa domaćim prevodima stoji neuporedivo lo�ije. Veliki napor u tom pravcu ulo�io je Čedomil Veljačić.

05.06.2010

Dhammapada

 

Dhamma-padu nazivamo antologijom buddhističke etike zato �to se od ukupno 423 izreke u stihovima ove zbirke 152 nalaze u drugim djelima osnovne kanonske buddhističke knji�evnosti, a neke se strofe nalaze i u drugim, kasnijim djelima buddhističke i ostale indijske klasične knji�evnosti, među ostalim dvadesetak u Mahabharati. U tom smislu Dhamma-padam sadr�i nesumnjivo najva�niji i najneposredniji dio učenja Gotame Buddhe kroz stoljeća i tisućljeća. (Buddha se rodio 563. g. pr.n.e. u Ju�nom Nepalu, u mjestu Kapilavatthu, manje od 200 kilometara sjeverno od Benaresa, a umro je 483. pr.n.e. u osamdesetoj godini, na povratku u svoj rodni kraj. Godine 1956. slavljena je 2500-godi�njica buddhizma.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sva prava r

 

Copyright � 2010-201

Poslednje izmene:

 

 

ezervisana

 

3 by Alexandar Thorn

 23-01-2013 09:06