Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

Tekst 7

 

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Adepti

 

7

 

Druga industrijska revolucija

Autor: Dragana Marković

10.07.2010

 

Danas, pogledav�i oko sebe vidimo svet koji se toliko ubrzano razvija da je te�ko pratiti sve njegove promene i dostignuća u svim oblastima. U svemu se te�i boljem od postojećeg.

Kada ispred nas nastaju fabrike u kojima roboti rade a ljudi rukovode, kada informacije prelaze hiljade kilometara u sekundi, kada mo�ete razgovarati bilo gde na planeti sa bilo kim u bilo koje doba dana, mo�ete putovati sve kraće na sve duze destinacije, jako je te�ko zamisliti kako su ljudi �iveli pre ne tako dalekih 150 godina, kada bez električne energije, sa ručnim alatom kao osnovnim oruđem za rad i ljudskom snagom kao pokretačkim pogonom.

Parna ma�ina, pronalazak D�ejmsa Vata

Svaki period koji karakteri�e značajan napredak u sveop�tem razvoju ljudskog dru�tva bio je usko povezan sa većim stepenom razvoja industrije, a sa njom i nekog od oblika energije. Prva industrijska revolucija bila je vezana za pronalazak parne ma�ine, kao univerzalnog principa pretvaranja toplotne energije u mehaničku. Druga za pronalazak električne energije a Treća, za sada najvi�eg stepena razvoja, i za pronalazak atomske energije. Medjutim, zbog rizika po čovekovu okolinu i bezbednost, danas se tra�e drugi izvori energije pre svega solarna, eolska, biomase i dr.

Kada je D�ems Vat (James Watt 1736 – 1819) patentirao parnu ma�inu krajem XVIII veka, dotada�nji primitivan način proizvodnje je bio daleko pobolj�an. Parna ma�ina je pokrenula druge ma�ine i omogućila veću proizvodnju, ali i prostornu koncentraciju ovih unutar jedne fabrike i koncentraciju samih fabrika. Razvijaju se i prve parne lokomotive i �eleznički saobraćaj.

Edisonova sijalica

Ipak, posebno značajnim periodom za razvoj ljudskog dru�tva smatra se novi talas pronalazaka koji se naziva Druga industrijska revolucija (1871-1914). “Industrijskom revolucijom smatramo takvu kvalitativnu promenu oruđa za rad i procesa prerade sirovina koja uslovljava i omogućuje radikalno menjanje celokupne proizvodne delatnosti ljudi, odnosa među ljudima u proizvodnim delatnostima i celokupnost dru�tvenih odnosa .

Pronalasci u ovom periodu vezani su pre svega za uvođenje jednosmerne a zatim i naizmenične električne energije. Godine 1878. Tomas Alva Edison je prikazao svoju novu sijalicu. Zatim je uveo u �iru upotrebu jednosmernu električnu energiju. Prva elektrana za njenu proizvodnju izgrađena je 1882. godine na Menhetnu i za nepunih deset godina je izgrađen sistem za distribuciju električne energije du� cele zemlje. To je uslovilo velike promene na polju tehnike i povećalo dotada�nju proizvodnju.

Međutim, glavni pokretač Druge tehnolo�ke revolucije je uvođenje naizmenične električne energije �to je u mnogome promenilo dotada�nji način proizvodnje. Za to najveću zahvalnost dugujemo Nikoli Tesli i njegovim pronalascima. Taj vid energije dao je poseban doprinos razvoju ljudskog drustva zbog prednosti koje je sa sobom doneo. Teslin izum je najpre nailazio na neodobravanje, naročito zbog propagande koju je �irio Edison.

Ipak, kada je Tesla uspeo da prvi put primeni svoja otkrića, naizmenična električna energija je postala primarni izvor energije. Skoro svi nedostaci jednosmerne struje su njom bili re�eni. Struja je mogla da se prenosi na daljinu bez velikih i značajnih gubitaka, �to je smanjilo tro�kove i povećalo obim proizvodnje. Fabrike vi�e nisu morale biti građene blizu elektrana, već se one grade blizu glavnih izvora sirovina i radne snage. Njujork je tada prvi put bio osvetljen naizmeničnom strujom i pokrenut je sistem gradskog saobracaja.Zbog velikih pogodnosti koje donosi, naizmenična električna energija uslovljava sveopsti razvoj i nalazi primenu u skoro svim delatnostima. “Samo se s vremena na vreme javljaju epohalna otkrića odnosno takvi pronalasci kojima otpočinju novi talasi u procesu rojenja inovacija…“ (Ekonomika Jugoslavije - Dr Stevan Devetaković )

Za proizvodnju sistema prenosa električne energije bilo je potrebno mnogo metala i legura od kojih su pravljeni kablovi, provodnici tako da se posebno razvija metalna industrija. Takođe i zbog povećane proizvodnje novih motora za pokretanje industrijskih ma�ina.

Pored naizmenične električne energije pronađeni su i usavr�eni benziski i dizel motori, petroleum kao i telekomunikaciona industrija, odnosno upotreba telefona i radia, razvija se hemijska industrija, itd. Razvoj transkontinentalnih transportnih mre�a obezbedio je i preno�enje novih tehnolo�kih inovacija u Evropu i usko povezivanje kontinenata.

Velika depresija

Zahvaljujući tim novim okolnostima, uloga čoveka je od prostog kori�ćenja radne snage usmerena na regulisanje i usmeravanje procesa proizvodnje. Takođe je do�lo do razvoja sistema obrazovanja i �kolovanja stručnih kadrova iz oblasti elektrotehnike i ma�instva, �to je dovelo do jo� veće produktivnosti rada i jo� vi�e povećalo proizvodnju. Sve to je dovelo do masovne proizvodnje robe �iroke potro�nje (proizvodnja hrane, pića i odeće), razvoj transporta i sredstava za transport.Međutim, ova rastuća proizvodnja imala je i negativne posledice po celokupni ekonomski razvoj. Bila je jedan od vodećih fakora nastanka Velike ekonomske krize, jer prevelika ponuda nije adekvatno bila apsorbovana od strane potro�ača.

Iako se nalazimo u modernom dobu, električna energija ostaje značajan izvor pokretačke energije u industriji i na�em svakodnevnom �ivotu.

Adekvatna zamena za nju jo� uvek nije pronađena, �ta vi�e ide se u njenu implementaciju na polju gde su primat imala fosilna goriva. Sva je prilika da ce zbog svojih pogodnosti jo� dugo u budućnosti biti energija bez koje nećemo moći da funkcioni�emo.

 

Povezani tekstovi:

Nikola Tesla - Čovek van vremena

Tesla - um koji je video budućnost

Pronalazač koji je izumeo točak modernog doba

Anegdote iz mladosti

Nikola Tesla i sunarodnici

Tesla i prijatelji

Rat struja

San jednog genija

Tesla kao merna jedinica

Najznačajniji izumi

Istra�ivanje na polju struja visokih frekvencija

 

Poslednji dani

Kako je Teslina zaostav�tina stigla u Beograd

Nikola Tesla - Psiholo�ki portret

Nepoznati rukopis Nikole Tesle

Knjige - Teslina zaostav�tina i knjige o Tesli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 27-01-2013 05:34