Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

Tekst 11

 

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Adepti

 

11

 

San jednog genija

Autor: Sa�a Stojanović

10.07.2010

 

Malo je ljudi na ovom svetu koji se mogu pohvaliti da su u svom �ivotnom veku ostvarili zamisli koje su imali u detinjstvu. Nikola Tesla je jedan od njih. On se jo� u mladosti istakao bujnom ma�tom i imao je veoma dobar način sagledavanja problema, ma kakvi oni bili.

Tesla je prvi put čuo za Nijagarine vodopade jo� u takozvanoj pripremnoj osnovnoj �koli koju je pohađao u Gospiću od 1866. do 1870. U toj �koli je dobio prva znanja iz oblasti mehanike, koja ga je izuzetno zaiteresovala. Pogotovo je bio zainteresovan za hidrauliku i upotrebu vodenih turbina. O opisu Nijagarinih vodopada, koji je na�ao u nekoj knjizi, kasnije je zapisao:

�Bio sam očaran opisom Nijagarinih vodopada koji sam pa�ljivo pročitao � a u ma�ti sam zamislio veliki točak koji pokreću ovi slapovi. Rekao sam ujaku da ću otići u Ameriku i tamo ostvariti svoj projekat. Trideset godina kasnije, video sam kako se moje ideje ostvaruju na Nijagari i divio se nedokučivoj tajni uma.�

Nijagarini vodopadi, danas nacionalni park, se nalaze u Severnoj Americi, na granici između Sjedinjenih Američkih Dr�ava i Kanade. Oni su deo reke Nijagare koja je dugačka 56 kilometara. Na svom kratkom toku ova reka ima ukupan pad od 99 metara, a prave atrakcije, vodopadi i brzaci, prote�u se na 13 kilometara du�ine ove reke.

Nijagarini vodopadi

Tri vodopada ustvari čine Nijagarine vodopade. Jedan manji Nevestin veo je jednom stenom, ostrvo Luna, odvojen od većeg koji nosi ime Američki vodopad. Treći najveći Kanadski vodopad takođe se naziva i Konjska potkovica zbog svog karakterističnog izgleda. Ova dva manja koja pripadaju Sjedinjenim Dr�avama odvojeni su od Kanadskog vodopada ostrvom Koza. Sva tri vodopada imaju prubli�no iste visine oko 55 metara, ali Američki vodopad ima �irinu 328 metara a  Kanadski duplo vi�e, 675 metara. Veličanstvenu sliku, koju ogromna količina vode padajući stvara i od siline pada pretvara vodu skoro u paru raspr�ujući je na sitne kaljice, svake godine vidi oko 15 miliona ljudi.

Ogromni potencijal, koji ovi vodopadi poseduju, oduvek je privlačio ljude  da ga iskoriste. Prvi napor ka tome je učinjen jo� davne 1759. godine kada je izvesni Daniel Jončers sagradio mali kanal iznad vodopada koristeći ga za pokretanje svoje pilane i tako direktno koristio mehaničku snagu vode. Ipak, sve do 1881. godine, takvi kanali nisu se koristili za proizvodnju električne energije.

Tada je prvi značajni poduhvat elektrifikacije Nijagarinih vodopada izveo D�ejkob �ulkof. Pomoću snage prirode proizvedeno je dovoljno električne energije za osvetljavanje vodopada i obli�njeg sela. Za tu svrhu, odnosno za proizvodnju i prenos, kori�ćena je jednosmerna struja (DC�direct current), i iz tog razloga je upotreba električne energije ograničena na maksimalne udaljenosti do 3 kilometara od elektrane. Dugo je tra�eno re�enje ovog problema, a jedno vreme je bila aktuelna i nagrada od 100 000 dolara za onog ko bi re�io problem prenosa električne energije na veće daljine.

D�ejkob �ulkof

Zahvaljujući Teslinom pronalasku polifaznog sistema naizmeničnih struja (AC- alternating current), mogućnosti kori�ćenja značajnog potencijala ovog prirodnog rudnika snage su se vi�estruko povećale.

Sam Tesla je bio mnogo uzbuđen zbog mogućnosti da mu se ostvari san iz detinjstva. Svom rođaku po majci, Simi Majstoroviću, je u to vreme (2. januara 1893.) napisao u pismu:

�Radim da bi uzeli moj sistem motora u velikim transmisijama sile na Nijagari koji se sad izvode, a pun sam nade da hoće.�

Te iste 1893. godine posle Svetske izlo�be u Čikagu, doneta je odluka o načinu iskori�ćavanja hidropotencijala Nijagarinih vodopada. To je bila ujedno i odluka kojoj se i sam Tesla nadao. Međunarodna komisija za Nijagarine vodopade, na čijem čelu je bio čuveni fizičar Lord Kelvin, je 1893. godine prihvatila ponude kompanija koje su predlo�ile upotrebu Teslinog polifaznog sistema.

Prva elektrana izgrađena je oko 2.5 kolometara uzvodno od vodopada. Avgusta 1895. godine ova elektrana je isporučila prvu električnu energiju do susednog grada Nijagarini vodopadi. Pravi podvig ovih pionira je zabele�en odmah sledeće godine. Po�to je Vestinghausova kompanija anga�ovana na implementaciji sistema prenosa, zasnovanog na sistemu naizmeničnih struja, uspostavljen je dalekovod do grada Bafala.  

Udaljenost je bila 35 kilometara od elektrane. Kori�ćeni su transformatori snage oko jedan megavat, a napon na dalekovodima je iznosio jedanaest hiljada volti. �esnaestog novembra 1896. oko ponoći u Bafalu je stigla prva količina električne energije. Ovo je predstavljalo prvi prenos električne energije na daljinu u komercijalne svrhe. Reporter lokalnih novina Niagara Falls Gazette izvestio je toga dana:

�Uključenje prekidača u velikoj elektrani na Nijagari zatvorilo je električno kolo �to je prouzrokovalo da reka Nijagara poteče uzvodno.�Prvu snagu isporučenu Bafalu, 750 kilovata, dobila je gradska �eleznička kompanija, ali  je ubrzo lokalna električna kompanija dobila pet puta veće porud�bine od stanovnika Bafala. Broj generatora se kasnije povećao, u narednih pet godina, na deset od prvobitnih tri, a mre�a se produ�ila do Njujorka. Električna mre�a se �irila gradom, a Brodvej je sijao obasjan električnim svetiljkama napajanih naizmeničnom strujom. Čak je i Edisonov DC sistem u Njujorku uglavnom zamenjen.

Ipak, nije sve bilo na mestu. Mukotrpni sukobi Vestinghausove i Edisonove kompanije osiroma�ile su obe strane i D�ord� Vestinghaus se obratio Tesli za pomoć. Naime, Nikola Tesla je, prema ugovoru o prodaji patenata sačinjenom sa Vestinghausom, trebao da dobija po 2.5 dolara za svakih 750 vati koji bi potekli iz njegovih izuma. Ovo bi značilo bankrot ionako dosta osiroma�enog Vestinghausa. Tesla je svoj ugovor pocepao u znak zahvalnosti čoveku koji je razumeo njegovo vizionarstvo. Iako je bio jednako

zaslu�an za uspeh Nijagare, plodove svoga rada nije mogao da ubira.

Kasnije u �ivotu ta vrsta priznanja, kada je i sam bio u finansijskim problemima, bi mu dobro do�la.Danas na Nijagari, koja je u svetskim razmerama među većim izvorima hidroelektrike,  postoji vi�e elektrana, kako na kanadskoj tako i na američkoj strani. Ukupna proizvodnja dosti�e brojku od 4.4 miliona kilovata električne energije. Na Nijagarinim vodopadima se na američkoj  strani, sa pravom, nalazi spomenik Nikoli Tesli, identičan onom ispred Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. Povodom 150 godina od rođenja ovog istaknutog naučnika kanadske vlasti su prihvatile predlog crkve Svetog Đorđa, koja se nalazi u Ontariu, da i na svojoj strani postave spomenik ovom vrhunskom čoveku, jednom od titana među naučnicima.

 

Povezani tekstovi:

Nikola Tesla - Čovek van vremena

Tesla - um koji je video budućnost

Pronalazač koji je izumeo točak modernog doba

Anegdote iz mladosti

Nikola Tesla i sunarodnici

Tesla i prijatelji

Rat struja

 

Tesla kao merna jedinica

Najznačajniji izumi

Istra�ivanje na polju struja visokih frekvencija

Druga industrijska revolucija

Poslednji dani

Kako je Teslina zaostav�tina stigla u Beograd

Nikola Tesla - Psiholo�ki portret

Nepoznati rukopis Nikole Tesle

Knjige - Teslina zaostav�tina i knjige o Tesli

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 27-01-2013 05:32