Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

Tekst 6

 

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Budizam

 

6

 

Četiri misli koje odvraćaju um od samsare

Lopon Ceču Rinpoče

13.08.2010

 

Svakoj budističkoj praksi prethode određene pripreme kojima stvaramo čvrstu osnovu pravilne meditacije. Postoje dve vrste ovih priprema: op�te i posebne. "Četiri misli koje odvraćaju um od samsare" predstavljaju op�te ili obične pripreme. �ta to uop�te znači "odvratiti um od samsare"? To znači osloboditi se svake vezanosti za �ivot u tri područja uslovljenog postojanja. Četiri misli, četiri op�te pripreme, omogućavaju nam da osvojimo ovu slobodu, tako �to razmi�ljamo o dragocenom ljudskom rođenju, netrajnosti, karmi i patnjama samsare.

 

Dragoceno ljudsko telo

 

Kada se govori o "dragocenom ljudskom telu", misli se na dragocenost ljudskog postojanja, koje je veoma te�ko ostvariti. Ono je dragoceno zato �to ga karakteri�u određene slobode i sposobnosti. Na njegovu dragocenost se ukazuje na tri načina: poređenjem sa �irom situacijom, numeričkim poređenjem i pomoću analogije.

Prvi od ova tri načina opisuje slobode koje karakteri�u dragoceno ljudsko rođenje. Ljudsko rođenje je vredno jer smo uspeli da izbegnemo neka druga rođenja, u kojima bismo se suočili sa situacijama potpuno drugačijim od onih koje postoje u području ljudi. Ovde se govori o osam oblika postojanja:

1. Rođenje u stanjima paranoje, gde se stalno do�ivljava patnja ekstremne vreline i hladnoće;

2. Rođenje u područjima gladnih duhova, gde se stalno do�ivljava patnja usled gladi i �eđi;

3. Rođenje u području �ivotinja, gde bića stalno pro�diru jedna druge, stalno ih love i zlostavljaju;

4. Rođenje u necivilizovanim zemljama, gde bića nemaju priliku da nauče ni�ta �to bi ih vodilo na pravi put;

5. Rođenje u području bogova, naročito u formi boga sa veoma dugim �ivotom. Kao rezultat pređa�njih dobrih dela, bog u�iva u radosti tokom svog �ivota, ali do�ivljavanje rezultata dobre karme na ovaj način, znači da će karma na kraju biti istro�ena. Po isteku svojih dugih �ivota, ovi bogovi se rađaju u ni�im i veoma neprijatnim područjima;

6. �ivot sa mentalnom zaostalo�ću, gde osoba ne mo�e da shvati smisao darme, pa ni da je praktikuje;

7. �ivot sa pogre�nim gledi�tima, gde osoba ima automatsku sklonost ka �tetnim delima i tako stvara uzroke buduće patnje;

8. Rođenje u periodu u kome se ne pojavljuje Buda, kada nema budističkih učenja i tako osoba nema ni�ta �to bi joj pomoglo da se oslobodi patnji samsare.

U ovih osam oblika postojanja postoji samo patnja. Ne postoji nikakava sloboda u smislu sposobnosti za praktikovanje darme.

Imati dragoceno ljudsko telo ne znači samo da smo izbegli ove oblike postojanja, već i da posedujemo određene sposobnosti. Ovde je opisano deset aspekata. Pet njih se direktno odnose na nas:

- Rođeni smo u ljudskom telu;
- Rođeni smo u oblasti u kojoj su Budina učenja dostupna;
- Imamo zdrave organe čula;
- Nemamo pogre�na gledi�ta;
- Imamo prirodno poverenje u darmu.

Sledećih pet okolnosti imaju veze uglavnom sa na�im okru�enjem, sa spolja�njom sredinom:

- Rođeni smo u dobu u kome se pojavio Buda;
- Buda je dao učenja - ovo ne bi trebalo da uzmemo zdravo za gotovo, po�to ne daju sve Bude učenja;
- Ova učenja, iako data u pro�losti, sačuvana su, i danas su dostupna;
- Shvatamo i primenjujemo ova učenja - ovo je vema ličan uslov, iako je svrstan među spolja�nje okolnosti. Ako se nađemo u upravo opisanoj izvrsnoj situaciji, a ne praktikujemo, onda nam dostupnost učenja ne donosi mnogo dobrobiti;
- Potrebno je da imamo i dobro srce i prirodnu sklonost da volimo druge - jo� jedna veoma lična okolnost.

Ovih osam sloboda i deset okolnosti čine osamnaest obele�ja "dragocenog ljudskog tela". Ako bi neko od ovih osamnaest obele�ja nedostajalo, takvo ljudsko postojanje ne bismo mogli nazvati dragocenim.

Svi smo mi stekli ljudsko rođenje koje se kvalifikuje kao dragoceno. Uop�te ga nije lako ostvariti; u stvari, to je izuzetno te�ko i da bi bilo moguće, bilo je neophodno sakupiti ogromnu količinu pozitivnog potencijala, ogromnu količinu pozitivne karme tokom prethodnih �ivota. Najva�niji uzrok koji nam omogućava da se ponovo rodimo u tako povoljnim okolnostima jeste disciplina. Sa jedne strane, pod disciplinom se podrazumevaju razni skupovi zaveta koje dajemo na putu ka individualnom oslobođenju, a sa druge strane, disciplina se odnosi na izbegavanje deset �tetnih dela. Kako god da je formuli�emo, kvalitetet discipline je direktan uzrok dragocenog ljudskog �ivota.

Postoje priče koje ukazuju na te�koću ostvarivanja dragocenog ljudskog �ivota. Na primer, zamislite kuću od stakla sa savr�eno glatkim zidovima. Ako neko staklene zidove gađa sve�im zrnima gra�ka, većina njih će se odbiti i pasti na tlo. Izuztetno je mala verovatnoća da će se zrna gra�ka zalepiti za staklo. Ipak, ako staklo stalno gađate gra�kom, pre ili kasnije će se neko zrno zalepiti. Verovatnoća da ćete steći dragoceno ljudsko telo je mnogo manja od verovatnoće da će se jedno zrno gra�ka zalepiti. Ili zamislite da mali prsten pluta okeanom. Na dnu okeana �ivi naročita kornjača koja na kratko ispliva na povr�inu svakih sto godina. Verovatnoća da će tada proturiti glavu kroz prsten je veoma mala, ali mnogo veća od verovatnoće za sticanje dragocenog ljudskog tela.

Vrednost i retkost dragocenog ljudskog tela mo�e se ilustrovati poređenjem brojnog stanja različitih vrsta bića. Na primer, postoje prilično tačne procene broja ljudi koji �ive u ovoj zemlji. To je dobro poznato. Ipak, ako biste poku�ali da prebrojite koliko insekata �ivi na malom komadu zemlje, to bi bilo nemoguće. Svi mi koji smo ovde, rođeni smo pod okolnostima koje čine na� ljudski �ivot veoma dragocenim. Trebalo bi da zapamtimo da imamo svoj dragoceni ljudski �ivot zato �to smo sakupili ogromnu količinu pozitivnog potencijala i očistili svoje umove od mnogih nečistoća. Upravo sada u�ivamo u rezultatima svega ovoga, ali bitno je ove rezultate koristiti na najbolji i najmudriji mogući način; u suprotnom, samo ih traćimo.To bi bilo kao kada bismo oti�li na put sa ciljem da donesemo samo jednu, određenu stvar, a onda se vratili praznih ruku. Ili, kao kada bismo poneli vedro da zahvatimo vodu, a vratili se praznog vedra. U oba slučaja, uzaludan put. Trebalo bi da te�imo da na�u povoljnu situaciju iskoristimo na najbolji način, a ne da je protraćimo.

Ispuniti �ivot smislom znači koristiti darmu i praktikovati razne metode kojima je podučavao Buda. Broj metoda koje je Buda dao je toliko veliki da bi bilo nemoguće da ih jedna osoba sve praktikuje. Stoga bi trebalo praktikovati one metode koji odgovaraju na�im sposobnostima.

Najbolji način bavljenja darmom je praktikovanje poput Milarepe, uz potpuno odvraćanje od svih svetovnih interesovanja. Ipak, u dana�njem svetu postoji samo nekolicina ljudi sposobnih da praktikuju darmu na ovaj način. Ako nismo u stanju da tako praktikujemo, onda bi trebalo da odlučimo da se bavimo darmom u meri koja je za nas moguća. Potrebno je da uradimo �to vi�e mo�emo. Ovo se odnosi na sve na�e prakse - meditaciju, sakupljanje zasluga, proči�ćavajuće prakse i naravno preliminarne prakse.

Jedan od načina za stalno sakupljanje zasluga je činjenje ponuda Budama. U najboljem slučaju, nudimo velike količine stvari koje posedujemo. Ako ovo nije moguće, uvek mo�emo da ponudimo čistu vodu. Ako ni ovo nije moguće, mo�emo da ponudimo mnogo cveća, ili, umom punim devocije, mo�emo da zamislimo cveće i ponudimo ga Budama. Moguće je u umu ponuditi bilo koje cveće koje vidimo tokom dana. Davanjem ponuda Budama na svaki mogući način, stvaramo pozitivne impresije u svojim umovima.

Druga mogućnost je biti dare�ljiv prema sangi. Potrebno je biti dare�ljiv kolko god je to moguće i podr�avati sangu, umom ispunjenim po�tovanjem.
Treća mogućnost je biti dare�ljiv prema svim osetnim bićima. Radimo sve �to je moguće da bismo im pomogli. Na primer, kada naiđemo na �ednu �ivotinju, damo joj vodu.

Ovi različiti primeri pokazuju da je uvek moguće praktikovati korisna dela koja stvaraju zasluge, na različitim nivoima. Zaista je potrebno da poku�amo da ovo radimo koliko god je moguće, da bismo ojačali pozitivni potencijal i uni�tili negativnost koja opterećuje um.

Kada su u pitanju korisna i �tetna dela, ne bi trebalo zauzeti stav da ozbiljna, očigledno negativna dela, treba izbegavati, dok nema potrebe brinuti za sitna negativna dela. Negativno delo, bez obzira da li je veliko ili malo, uvek je negativno i vodiće problemima i patnji. Rezultat će uvek biti negativan jer će odgovarati prvobitnom delu. Prema tome, ne bi trebalo da se koncentri�emo samo na izbegavanje krupnih negativnih dela, već je potrebno odreći se i onih sitnih �tetnih dela kojima se tako lako prepu�tamo.

Na primer, zamislite ogromni plast sena, velik poput planine. Ako ovaj plast zapalimo makar i najmanjom varnicom, ceo plast će progutati plamen. Na sličan način, čak i najmanje negativno delo mo�e imati veoma destruktivne posledice.

Ovo se odnosi i na korisna dela. Nikada ne bi trebalo da pomislite kako sitna pozitivna dela nemaju nikakvu vrednost i da zato nikada ne učinite napor da ih preduzimate. Veoma je lako usvojiti ovakvo gledi�te. Osoba misli da nije u stanju da čini velika dobra dela i zato nikada i ne poku�ava. Ali, pozitivno delo će uvek imati odgovarajući rezultat i potrebno je da uvek činimo sve �to je moguće na ličnom nivou. Kada su u pitanju prakse, nikada ne bi trebalo pomisliti da nema svrhe započeti jer nismo u stanju da uradimo veliki broj ponavljanja. Potrebno je da praktikujemo �to vi�e mo�emo, koliko god da je to.

 

Netrajnost

 

Druga od četiri misli, bavi se netrajno�ću. Postoje mnogi načini na koje se ljudski �ivot mo�e okončati pre smrti usled starosti. Puterna lampa se sastoji od posude sa puterom i fitilja. Kada je takva lampa napunjena puterom do vrha, a fitilj jo� nije upaljen, to odgovara situaciji osobe koja jo� nije rođena. Puterna lampa koja je u potpunosti sagorela svoje gorivo odgovara osobi koja je umrla zbog starosti. Između ova dva primera postoji veliki broj mogućnosti. U stvari, postoji mnogo vi�e okolnosti koje mogu da prouzrokuju smrt, nego okolnosti koje nas odr�avaju u �ivotu. Na� �ivot je moguće uporediti sa kapljicom rose na vlati trave - veoma je osetljiva i čim Sunce izađe, ona ispari.

�ivot je veoma dragocen ne samo zato �to ga je veoma te�ko dobiti, već i zato �to je veoma lako izgubiti ga. Dragoceno ljudsko telo pru�a mnoge mogućnosti, ali samo je jedna stvar izvesna - smrt. Ono �to je neizvesno je tačan trenutak u kome će nastupiti. Tu nema pravila. Deca ne �ive uvek du�e od svojih roditelja. Učitelji ne umiru uvek pre svojih učenika. Čak iako ljudi ovo znaju iz svog iskustva, izgleda da smatraju normalnim verovanje da će deca �iveti du�e od svojih roditelja. Ipak, ako se osvrnete oko sebe i uzmete u obzir svoje iskustvo, zaključićete sa sigurno�ću da ove stvari nisu predodređene. Iako imamo sreće da smo jo� �ivi, uop�te nije sigurno da će to potrajati. Trenutak na�e smrti mo�e nastupiti bilo kada. To je problem sa �ivotom - tako je krhak, tako je lako izgubiti ga ili uni�titi.

U trenutku smrti bićemo sami, bez obzira koliko smo bliski sa svojom porodicom, koliko braće ili sestara imamo, ili koliko bliskih i dragih prijatelja imamo. Oni nam se ne mogu pridru�iti i ne mogu nam pomoći u trenutku smrti. Čak ni materijalne stvari koje smatramo toliko va�nim, bez obzira koliko smo novca u�tedeli, koliko veliku i lepu kuću ili kola imamo, ni�ta od toga nećemo moći da ponesemo sa sobom kada umremo. Ovo se odnosi i na ono �to nam je najbli�e i najdra�e - na�e telo. Na�a senka nas je pratila tokom celog �ivota. Ne moramo da je nosimo sa sobom ili da brinemo da li je tu ili nije; prirodno je tu. Ali, nakon smrti čak nam se ni na�a senka ne mo�e pridru�iti.

Jedina stvar koja se računa u trenutku smrti su sklonosti koje smo razvili u svom umu. I pozitivne i negativne impresije će nas pratiti, �eleli ih mi ili ne. Ne mo�emo da ponesemo samo pozitivne impresije, a da ostavimo negativne iza sebe. Ove sklonosti će usloviti stanje na�eg uma, one određuju kako ćemo do�iveti svoju smrt i period posle nje. Ako smo u svoj um utisnuli jako mnogo pozitivnih impresija, čeka nas odgovarajući rezultat: do�ivećemo mnogo radosti i nećemo naići na patnju koju uzrokuju �tetne sklonosti. Ipak, ako su u na�em umu dominantne negativne sklonosti, one će usloviti na�e iskustvo na takav način da ćemo do�iveti patnju i bol. Potrebno je da budemo svesni ovoga. U trenutku smrti, i nakon nje, ne mo�e nam pomoći ni�ta osim načina na koji smo �iveli.

 

Karma - uzrok i posledica

 

Karma se bavi uzročno�ću: određeno delo ima određenu posledicu. Pozitivno delo će voditi rezultatu pozitivne prirode, dakle iskustvu radosti i sreće. Sa druge strane, negativno delo će neizbe�no voditi bolnoj posledici; sasvim je sigurno da će uzrokovati patnju. Ovo se de�ava samo od sebe jer će posledica neizbe�no odgovarati prirodi uzroka. Na primer, ako zasadite seme, iz njega će niknuti određena vrsta biljke. Iz semena pirinča izra�će pirinač, a ne ne�to drugo. Zato je va�no biti veoma pa�ljiv i činiti sve �to je moguće, od najkrupnijih do naizgled najsitnijih dela, kako bismo učvrstili pozitivno pona�anje.

Dominantne sklonosti u na�em umu prve će sazreti. Ako ih karakteri�u negativni oblici pona�anja, onda je to ono �to ćemo prvo do�iveti i �to će biti preovlađujuće u na�im �ivotima. Tada ćemo do�iveti patnju i nećemo biti srećni. Ovo će uvećati na�e probleme jer nam neće biti lako u �ivotu i upadaćemo u jo� veće te�koće. Ako, sa druge strane, ojačamo na�e pozitivno i korisno pona�anje, onda će se na�a sreća i radost uvećavati i postaće na�e preovlađujuće iskustvo. Ovo zatim ojačava na�u sposobnost da ustalimo pozitivno pona�anje.

Četiri misli nije neko jednostavno izmislio da bi vas obmanuo. One su autentične, potpuno istinite i podučavao im je Buda �akjamuni. Buda je dao ova učenja iz svoje sveznajuće mudrosti, ljubavi i izuzetne sposobnosti. Svako ima jake nečistoće u svom umu, od kojih su glavne uznemiravajuće emocije vezanosti, ljutnje i neznanja. Iz osnove koju čine ove uznemiravajuće emocije, nastaje veliki broj drugih uznemiravajućih emocija u na�em umu. One pokreću na�a dela i tako vode mnogim negativnim aktivnostima. U na�oj sada�njoj situaciji, uznemiravajuće emocije su dominantne i vode fizičkim, verbalnim i mentalnim aktivnostima kojima sakupljamo negativnu karmu.
Uop�teno govoreći, postoji veliki broj negativnih aktivnosti, ali su podeljene u specifične kategorije. Postoje tri �tetna dela koja činimo telom: ubijanje, krađa i povređivanje seksualnim putem. Četiri činimo govorom: laganje, klevetanje, reči kojima stvaramo razdor i dokono naklapanje. Tri negativne aktivnosti uma su zlonamernost, zavist i usvajanje pogre�nih stanovi�ta.
Ovih deset negativnih dela trebalo bi izbegavati po svaku cenu. U međuvremenu, trebalo bi raditi suprotno, tj. činiti deset pozitivnih dela koja su suprotna od pomenutih deset negativnih dela.

Zatim, postoji pet negativnih dela koje nose ekstremnu količinu negativne energije. Ona se nazivaju "pet ekstremno �tetnih dela". To su:

(1) ubiti svoga oca,

(2) ubiti svoju majku,

(3) ubiti arhata,

(4) fizički povrediti Budu ili onog ko predstavlja Budu, npr.svog učitelja - ovo se odnosi i na uni�tenje materijalnih predstava Bude,

(5) podeliti sangu (ovo se odnosi samo na zajednicu koju čine najmanje četiri monaha ili monahinje, prev.)

Preduzimanjem nekog od ovih dela akumuliramo ekstremno negativnu karmu. Posledice ovih dela nastupaju nakon smrti izuzetno brzo, tako da nema međustanja (bardo, prev.). Posledica ovih dela je u tome da će se počinilac u trenu naći u stanju paranoje. Zato je doslovni naziv ovih dela "pet dela posle kojih nema međustanja".

Postoji jo� pet dela koja su veoma slična prethodnim:

(1) uni�titi stupu,

(2) ubiti "običnog" bodisatvu - onoga ko jo� nije dosegao nivo direktne spoznaje,

(3) ubiti svog lamu,

(4) stupiti u seksualni odnos sa ostvarenim arhatom,

(5) ukrasti od Tri dragulja - Bude, darme, sange - npr. uzeti natrag ponudu.

Uop�te, negativna dela nemaju ni jednu dobru stranu; ona su jednostavno �tetna. Pa ipak, Buda je rekao da negativna dela imaju i jednu dobru stranu, a to je da se mo�emo pročistiti od negativnosti koju smo stvorili. Ovo proči�ćenje omogućava primena tzv. četiri moći - �aljenje zbog dela, popravljanje njegovih �tetnih posledica, odluka da ga ne ponovimo i ponovno uzimanje utoči�te u Tri dragulja. Čak i uz primenu četiri moći, izuzetno je te�ko otkloniti impresije koje su stvorene kroz pet ekstremno negativnih dela. Takođe je te�ko postupati sa negativnim impresijama u slučaju kada nemamo nikakvog poverenja u Tri dragulja i vezani smo pogre�nim gledi�tima.

 

Nepogodnosti samsare

 

Zbog na�e karme koja dovodi do sazrevanja određenih iskustava, točak uslovljenog postojanja se stalno okreće. Ovo je samsara. Dela i karma se akumuliraju, i usled njih se manifestuju različita iskustva. Kada preovlađuju pozitivne aktivnosti, iskusićemo manje ili vi�e radostan rezultat. Kada preovlađuju negativna dela, uglavnom ćemo do�ivljavati patnju. Na ovaj način, u samsari postoji �est različitih vrsta iskustava ili stanja postojanja: stanje paranoje, oblast duhova, područje �ivotinja, ljudsko postojanje, polubogovi i područje bogova.

Koju god od ovih situacija da posmatramo, nećemo naći ni�ta osim patnje. Samsara nije ni�ta drugo do patnja jer je jednostavno rezultat akumuliranih dela. Mo�emo da bacimo pogled na �est stanja da bismo stekli uvid kako izgleda �iveti u svakom od njih.

Stanje paranoje nije samo područje u kome se stvarno rađamo; to je naziv za stanje uma, koje se sastoji od različitih pod-oblasti. Postoji osamnaest različitih područja pakla. U osam područja, bića pate pre svega usled intenzivne vreline, a u sledećih osam prvenstveno pate zbog ekstremne hladnoće. Postoje jo� dva slična područja pakla, pa ih je u zbiru osamnaest. U ovim stanjima se do�ivljava samo vrelina i hladnoća.

Mogli bismo da pomislimo da u području paranoje zaista postoji velika patnja, ali da druga područja mo�da i nisu tako lo�a. Onda bi trebalo da pogledamo �ta se događa u području duhova. Gladni duhovi rođeni u ovim stanjima pate mnogo usled gladi i �eđi. U jednom od opisa ovog područja pi�e da tokom stotinu godina, gladni duh ni jednom ne čuje reči "hrana" ili "voda" i nema nikakvu mogućnost da dođe do njih. Opisano je da gladni duhovi imaju stomake velike kao planine a usta mala poput jedne vlasi kose. Njima je potpuno nemoguće da dođu do hrane, da utole glad i �eđ. Čak i kada nađu hranu ili vodu, tek �to je nisu pojeli ili popili, pretvara se u ne�to odvratno poput krvi ili gnoja. To je njihovo preovlađujuće iskustvo.

Ponovo, mogli bismo da pomislimo kako u području �ivotinja nije tako lo�e. Ipak, ako posmatramo u kakvoj se situaciji nalaze �ivotinje, opet ćemo videti samo patnju. Lako je uočiti koliko patnje do�ivljavaju �ivotinje na zemlji ili u vodi, kako ih stalno love i zlostavljaju. Ova područja se nazivaju "tri ni�a područja", jer je tamo patnja dominantna i veoma je brutalne prirode.
Ipak, ni u tzv. "vi�im područjima" ne nalazimo ni�ta sem patnje. Na primer, glavni problem asura ili polubogova je ljubomora. Oni vide prijatna iskustva bogova i zavide im jer su njihova iskustva bleda u poređenju sa iskustvima bogova. Zato se stalno bore protiv bogova, ali nikada ne pobeđuju. Oni su stalni gubitnici i stalno su ljubomorni. To uzrokuje njihovu patnju.

Čak i pravi bogovi pate. Iako su im �ivoti ispunjeni zabavom, do�ivljavaju veliku patnju pred smrt, jer sedam dana unapred postaju svesni da će umreti. Sedam dana u području bogova jednako je periodu od sedam godina u području ljudi. Bogovi vide gde će se ponovo roditi nakon smrti i po�to su potro�ili svu dobru karmu pa�će u neko od ni�ih područja. Tokom procesa raspadanja koji se odigrava dok im se bli�i smrt, oni prepoznaju određene znakove, na primer, cvetovi koji ukra�avaju njihova tela počinju da venu i njihova tela počinju da �ire neprijatan miris. Tako patnja pro�ima i područje bogova.

Konačno, u području ljudi do�ivljavamo patnju rođenja, starosti, bolesti i smrti.

Stoga, bez obzira koje područje postojanja da pogledamo, videćemo da su samsara i patnja jedno te isto. Samsaru mo�emo uporediti sa sedenjem na vrhu igle - ni tren ne prođe bez patnje.

Četiri misli koje odvraćaju um od samsare su za nas veoma va�ne. Mnogi stari majstori su govorili: "Četiri pripremne prakse su va�nije od glavne prakse." Za na� sopstveni razvoj u praksi darme izuzetno je va�no da odvojimo vreme za razvoj jasnog shvatanja ovih osnovnih gledi�ta. Kada prođemo kroz svaki detalj i shvatimo obja�njenja dragocenog ljudskog tela, tek tada ga mo�emo u potpunosti ceniti. Zatim se bavimo netrajno�ću. Kada smo ovo temeljno shvatili, prirodno ćemo razumeti kako funkcioni�e karma, kako funkcioni�e samsara i patnja koja postoji u različitim područjima postojanja.

Kada razvijemo ova osnovna gledi�ta, imaćemo solidnu osnovu na kojoj ćemo moći da gradimo svoju darma praksu, tj. "četiri posebne pripremne prakse" - prostracije, Dijamantski Um, ponudu mandale i guru jogu. Zahvaljujući ovoj čvrstoj osnovi, mo�emo postići direktno ostvarenje. Ako ne izgradimo čvrstu osnovu, biće nam te�ko da ovim praksama postignemo �eljeni rezultat. To je kao kada zidate kuću. Bez dobrog temelja, kuća mo�e veoma lako da se sru�i.

Postoji jo� mnogo toga �to bi moglo da bude obja�njeno u vezi ove teme, ali ja vas molim da zapamtite ono �to je ovde rečeno. Biti u samsari znači patiti. Ipak, trebalo bi da budemo radosni �to smo sakupili karmu za ponovno rođenje sa dragocenim ljudskim telom. Ovo je povoljna situacija jer znači da imamo izvrsne mogućnosti kojih nema u drugim područjima postojanja. Imamo određeni stepen slobode, u smislu da smo u stanju da pravimo razliku između korisnih i �tetnih dela. Sposobni smo da se odreknemo negativnosti i da se koncentri�emo na pozitivne aktivnosti. Ako tokom ovog �ivota činimo ono �to je korisno, bićemo u stanju da ostvarimo stanje oslobođenja od samsare. Ako se, sa druge strane, ne "zamaramo" činjenjem pozitivnih dela i praktikovanjem darme i nastavimo da postupamo negativno, onda nas čekaju odgovarajuće posledice i nećemo biti u stanju da se oslobodimo samsare - nastavićemo sa beskrajnim ciklusom ponovnih rođenja u jednim ili drugim područjima postojanja.

Iz ovih razloga bi trebalo da budemo istinski svesni velike prilike koja nam se pru�a ovde i sada i da damo sve od sebe da je koristimo dok jo� mo�emo. Odvojte vreme za izučavanje darme i za praksu. To je korisno i �elim da vas ohrabrim da nastavite sa tim. Nemojte nikada da se obeshrabrite u svojoj praksi.

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 27-01-2013 06:41