Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Ogledalo
Ars Magica
Adepti
Hinduizam
Budizam
Judaizam
Hri�ćanstvo
Islam
Ostale religije
Misterije
Tajna dru�tva
Istorija
Tekst 17
Filosofija
Astrologija
Radiestezija
Nauka
Ekosfera
Ars Medica
Psihologija
Umetnost
Zanimljivosti
Putopisi
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio
FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Kontakt
|
Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Istorija
17
Tolteci
Prestonica divova, vatrenih ratnika i umetnika
Izvor: Revija Istorija
Foto:
Arhiva Thornal
30.10.2011
Tolteci,
nomadski narod sa severa Meksika, stvorili su pre vi�e od pola milenijuma
imperiju i osnovali centar svoje moći u Tuli. Poznati kao umetnici,
ostavili su za sobom kolosalno nasleđe potomcima, vekovima nakon pada
njihovog ceremonijatnog centra.
Piramida B
Utkano u etno-istorijski vez starosedelaca i legendama koje
se prenose sa kolena na koleno, nalazi se nasleđe koje potrče jo� od
Tolteka, nomadskog naroda nahua�kog porekla koji je emigrirao iz su�nih
predela severnog Meksika i oko 950. godine nove ere osnovao civilizaciju
sa ceremonijalnim centrom na brdu iznad u�ća dveju reka Rosas i Tula. Za
vreme toltečkih kraljeva grad se zvao �ikokotitlan, kasnije su ga Asteci
nazvali Tolan (grad među trskama), da bi danas nosio skraćenicu Tula. lako
su se prete�no bavili lovom, etimolo�ki ime Tolteka na jeziku nauhatl
označava umetnika.
�panski fratar i etnograf Bernardino Saagun prikupljao je
priče potomaka Tolteka koje su preno�ene sa kolena na koleno. Prema
njegovim spisima, prvobitni kralj Mi�koatl koji je vodio svoj narod sa
severa Meksika, sinu Topilcinu je u nasleđe ostavio titulu vrhovnog
poglavara. Mladi kralj Tolteka je kroz vekove postao heroj drevnih naroda
celoga Meksika, a danas je misterija arheolozima jer je njegovo ime poput
niti isprepletano u svesti naroda između jave i legendi. S obzirom na to
da je toltečka civilizacija zavisila od vrhovnog sve�tenika koji je u isto
vreme bio kralj i vojskovođa, Topilctna su od malena spremali da postane
sve�tenik. Tokom izučavanja bo�anstva, svaki sve�tenik je morao odabrati
jedno kao budućeg za�titnika njegovog naroda. Mladi kralj je odabrao
pernatu zmiju Kecalkoatla i dobio ime Topilcin Kecalkoatl.
Na slici: Rekonstrukcija Piramide B prema arhitekti
Ignasiju Markini
Prema Saagunovim zapisima, bio je hrabar ratnik, mudar vođa
i blagonaklon prema svom narodu. Dokaz mekog srca je i odluka koju je
objavio, a koja nije imala dobar odziv među vrhovnim sve�tenicima, da se
Kecalkoatlu neće prinositi Ijudske �rtve, jer on "ni�ta ne i�te do
lojalnost". Usled razdora među članovima plemena, Topilcin je na kraju
odlučio da napusti Tulu, a za njim su po�li oni koji su mu bili verni "l
toliko poverenja imahu u Kecalkoatla, da pođo�e za njim, poveri�e mu svoje
�ene, svoje sinove. Digo�e se na noge, krenu�e, starci, starice, niko ne
odbi poslu�nost, svi se dado�e u pokret", opisuje Saagun. Kecalkoatl i
njegovi cledbenici stigli su do poluostrva Jukatan gde se kralju gubi
svaki trag, a zabele�eno je samo obećanje da će se vratiti u pratnji
jutarnje zvezde kako bi spasao narod. Upravo iz tog razloga se Venera kao
prva jutarnja zvezda pro�ima kroz nauku, religiju pa čak i arhitekturu
Tolteka. Sledbenici Topilcina su se pome�ali sa Majama, gde su nastavili
kult Kecalkoatla, čiji se uticaj jasno vidi u centrima poput Čičen lce.
Tolteci su u istim spisima opisivani kao pleme divova,
vatrenih ratnika, umetnika i učenjaka. Zahvaljujući ovim sposobnostima, a
najvi�e ratničkim duhom i politikom, dominirali su u oblasti dana�njeg
centralnog Meksika. Toltečki ratnici su se poistovećivali sa �ivotinjama
iz okru�enja i njihovim sposobnostima. Tako su nastali ratnici orlovi,
čiji su �lemovi bili u obliku glave orla. Na isti način obele�ja su nosili
i jaguari i kojoti. Okolnim plemenima pru�ali su za�titu a zauzvrat
dobijali sirovine poput dragog kamenja i metala. Na sličan način
povezanost sa prirodom ogledala se i u religiji koja je zasnovana na
panteizmu �to znači da su obo�avali prirodne sile poput neba, zemlje...
lako je religija imala veliku ulogu u svakodnevnom �ivotu Tolteka, njihov
svestrani talenat se ogledao i u umetničkim radionicama gde su izrađivali
ne samo posuđe i nakit već i fasadne ploče sa reljefima i jedinstvene
statue koje postoje samo u Tuli. Prema kazivanju potomaka ovog drevnog
naroda, njihova umetnost je bila jedinstvena samo zato �to su u svakom
izrađenom delu ostavili deo svog srca i du�e. Pored umetničkih radionica,
ceremonijalnim centrom Tule dominiraju piramide, privatne odaje i tereni
za igru sa loptom.
Od svih
arhitektonskih zdanja, najvi�e pa�nje privlači Piramida B, posvećena
Veneri. Nazivaju je i Kecalkoatlovom palatom zbog toga �to je bo�anstvo
tesno povezano sa planetom. Palata je kvadratna u osnovi i njena visina
dose�e oko 10 metara, sajedinim stepeni�tem okrenutim ka jugu. Bila je
utoči�te kraljeva Tule, čiji se portreti javljaju na bazaltnim stubovima
na njenom vrhu. Stubovi, tačnije kolosalni ratnici,
visine su oko četiri metra. Slično karijatidama u Atini, kameni ratnici u
Tuli osim estetskog i bo�anskog slu�ili su i kao potpora krovu. Prema
opremi koju nose, arheolozi su zaključili da su ratnici u stvari
vojskovođe, generacije pro�lih toltečkih kraljeva. Oklopi su im oblika
leptira, �lemovi od finog perja, a u desnoj ruci dr�e oruđe po imenu
atlatl, kojim su bacali koplje. Na ulazu u samu zgradu umesto ratnika
nalazila su se dva stuba u obliku zmija, koji se povezuju sa jednom od
�ivotinja koje opisuju Kecalkoatla. Palata B je građena od kamena, a potom
je malterisana. Fasada je oblo�ena pločama od kamena dekorisanim u
umetničkim radionicama. Slagane jedna do druge daju niz.
Na njima su prikazani rasko�ni reljefi iz legendi o Kecalkoatlu, kao i
nizovi jaguara i orlova koji daju aluziju na vojnu aktivnost Tule. Podaci
arheologa tvrde da fasada nije bila ukra�ena samo reljefima, već da je
većina građevina imala unikatnu dekoraciju sačinjenu od nesvakida�njih
materijala. Tolteci su, naime, ulogu zgrade nagla�avali materijalima koji
simboli�u njenu namenu, tako se na kamenim građevinama moglo naći perje
ptice kecal, morske �koljke, nano�eni listići zlata pa čak i razno drago
kamenje poput tirkiza. Period pre dolaska �panskih konkvistadora
karakteri�e vandalizam kada je dosta ploča sa reljefima uni�teno.
Oko 1200. godine nove ere, moć ovog umetničkog naroda
uni�tena je napadom plemena Čičimeka sa severa. lako ovaj grad nije bio
za�tićen od varvarskih napada, uticaj Tolteka je opstao, i prelio se po
drugim regijama. Kao nekada�nja sna�na imperija, Tolteci su za sobom
ostavili duboke tragove u kulturi i načinu �ivota koje će kasnije njihovi
potomci nastaviti da koriste. Tula i njeni stanovnici nestali su mnogo pre
dolaska Asteka, koji su znanje o svojim precima nasledili zahvaljujući
drugim plemenima i kamenim ratnicima koji mirno posmatraju vekove
koji prolaze.
Vrh strane >>> |
|