Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 23

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

23

 

Devet najvećih zabluda o zdravlju

Autor: Ana Mitić
Izvor:
PRESS

09.01.2011

 

Koliko puta u �ivotu ste čuli da kafa nije dobra, da jaja povećavaju holesterol, da treba da izbegavate hladnoću zbog prehlada... I verujete u to, iako je istina drugačija...

U stara vremena, zapravo do pre samo nekoliko godina, zdravstvene dezinformacije su se �irile veoma sporo. Danas nije tako. Zahvaljujući internetu, ljudi mogu da neverovatne priče o zdravlju �alju jedni drugima, pa tako one za samo nekoliko minuta obiđu svet, ka�e Rič Bahler, tvorac sajta www.truthorfiction.com koji je posvećen raskrinkavanju la�nih i-mejl glasina. Ali većina mejlova koji su posvećeni zdravlju a koji zatrpavaju va� inboks jesu ili pogre�no protumačene činjenice ili namerno izvrtanje istine. Zato vam Pressmagazin predstavlja devet najvećih zabluda o zdravlju koje kru�e internetom, ali jo� vi�e "usmeno".

Pijte osam ča�a vode dnevno

Jo� 1945. godine američki Institut za hranu i piće savetovao je ljudima da piju osam ča�a tečnosti dnevno. Dugo se verovalo da treba piti osam ča�a vode svakodnevno, pored svega �to unosimo kroz hranu i tečnost.

Istina: Voda je super, ali potrebe organizma za tečno�ću zadovoljićete i unosom čaja, mleka, voća, povrća, �to je sasvim dovoljno za odr�avanje hidratacije. Čak i kafa gasi �eđ, iako va�i za diuretik po�to se zbog kofeina gubi tečnost. Takođe, suprotno op�tem verovanju, boja urina nije znak dehidratacije. Ako ste �edni, trebalo bi da pijete vodu, ali bez preterivanja. Jer previ�e konzumiranja mo�e da dovede do hiponatremije, pada natrijuma koji izaziva elektrolitnu neravnote�u koja mo�e da izazove ozbiljno oboljenje.

Od stresa se sedi

Ko jo� ne veruje u to da stres lo�e utiče na izgled?

Istina: Previ�e stresa ostavlja tragove na nama, i one vidljive spolja, a i nevidljive. Stres povećava broj slobodnih radikala, molekula koji napadaju zdrave ćelije, �to povećava nivo hormona stresa u va�em telu. Do sada, međutim, nije dokazano da lo� dan mo�e da posedi va�e obrve. Ljudi sede genetski. Uostalom, i ako dobijete sede, postoje preparati koji ih uspe�no pokrivaju.

Čitanje u mraku o�tećuje vid

Mantra koju ponavljaju sve majke na svetu na osnovu svog zdravog razuma jeste da će vam čitanje ispod pokrivača ili po mesečini o�tetiti vid.

Istina: Čitanjem po slabom svetlu napre�ete oči. Naprezanje očiju dovodi do glavobolje. Ali to neće trajno o�tetiti va� vid, osim �to ćete mo�da dobiti sitne bore oko očiju. Premorene oči mogu da postanu suzne ili da vas svrbe pa čak i da vidite manje jasno, ali dobar noćni odmor će vam pomoći da se potpuno oporavite.

Kafa je zaista lo�a

Ne�to za čim svakog jutra milioni ljudi �irom sveta �ude ne mo�e biti dobro i za vas. Netačno.

Istina: Previ�e kafe vam mo�e stvoriti drhtavicu, ali kafa ima i niz pozitivnih strana. Kafa je dobar antioksidans i povećava osetljivost na insulin, čime se mo�e objasniti smanjenje rizika od dijabetesa tipa dva kod ljudi koji piju kafu. Studija na Harvardu u kojoj je učestvovalo vi�e od 125.000 ispitanika koji piju kafu pokazala je da se kod �ena smanjuje rizik od dijabetesa tipa dva za 30 odsto. Druge studije pokazuju da kafa smanjuje i rizik od Parkinsonove bolesti, raka debelog creva, jetre, �uči, pa čak mo�e povećati �ivotni vek. Kafa takođe ne utiče na bolesti srca.

Dve do tri �oljice kafe dnevno su u redu za većinu ljudi. Ali ako imate sportsko srce, anksioznost ili nesanicu, pređite na kafu bez kofeina.

Jedite kad imate prehladu, gladujte kod groznice

Priča datira od 1500. godine, kada je zapisano: "Post je lek za temperaturu".

Istina: Prehlade i groznice su uglavnom izazvane virusima koji imaju tendenciju da traju sedam do deset dana bez obzira na to �ta činite. I ne postoji valjan dokaz da hrana ima bilo kakav uticaj na prehladu ili temperaturu. Čak iako ne osećate glad kada ste bolesni, potrebna vam je tečnost, pa neka vam to bude prioritet. Tečnost razbla�uje sekret i poma�e prohodnost u grudima i nosu. Pileća supa se uvek preporučuje u takvim situacijama.

Sve�e je uvek bolje od smrznutog

Otkako su naučnici uvideli prednosti antioksidanata, ponavlja se mantra: "Jedite sve�e voće i povrće", �to je bacilo smrznuto u drugi plan.

Istina: Smrznuto mo�e biti isto tako dobro kao sve�e, jer voće i povrće se bere kada je na vrhuncu svog nutritivnog sadr�aja, transportuje se u fabrike, zamrzava na licu mesta i tako se čuvaju hranljive materije. Čak, ako voće nije prodato istog dana kada je ubrano, mo�e pre da izgubi hranljive sastojke zbog toplote, vazduha i vode.

Jaja povećavaju nivo holesterola

Tokom �ezdesetih i sedamdesetih godina XX veka naučnici su povezivali holesterol i bolesti srca sa jajima, pa su ona proterana iz tanjira.

Istina: Novija istra�ivanja su pokazala da u ishrani čoveka zasićene masti i transmasti, a ne holesterol, dovode do oboljenja srca (jaje ima samo 1,6 grama zasićenih masti u poređenju sa oko tri grama u ča�i mleka sa dva odsto masti). Ako imate jaja za doručak, samo pazite na iznos holesterola u drugim namirnicama koje konzumirate tog dana.

Na hladnoći se dobija prehlada

To mora da bude istina, jer je va�a majka oduvek tako govorila. Zar nije?

Istina: Mama nije bila u pravu. Hladnoća ne ugro�ava va� imunitet, osim ako je toliko hladno da je odbrana va�eg tela uni�tena zbog hipotermije. Ne mo�ete da se razbolite od hladnoće osim ako ste izlo�eni virusu koji uzrokuje prehladu. Razlog zbog kojeg su ljudi bolesniji u zimskom periodu nije temperatura, već boravak u zatvorenim prostorima i izlo�enost virusima. Toplota ne mo�e da spreči prehladu.

Karmin izaziva bolest

U 2007. godini jedna grupa za za�titu �ivotne sredine pokrenula je kampanju za bezbednu kozmetiku i testirala 33 karmina na olovo. Iako ne postoji limit za prisustvo olova u karminu, jedna trećina je imala vi�e od dozvoljene količine olova koja je predviđena kod bombona. To je izazvalo strah koji se �irio kao �umski po�ar.

Istina: Realnost je da je olovo skoro svuda oko nas. Ali rizik od olova u karminu je veoma mali. U stvari, trovanje olovom je najče�će izazvano nekim drugim faktorom iz na�e okoline kao �to su olovne cevi ili farba na starim kućama. Va� karmin nije razlog za brigu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 01:36