Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 45

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

45

 

Zova - beli cvet i hrana i lek

Autor: J. Matijević

Izvor: NOVOSTI

Foto: Guliver-Thinkstockphotos

19.06.2011

 

Cvet i plodovi zove koriste se protiv prehlada, pospe�uju znojenje. Plod zove se bere kada je potpuno zreo, jer su nezreli plodovi otrovni

Na svetlim i toplim mestima, oko naselja, pored puteva i po obodima �uma, raste kod nas veoma rasprostranjen �bun ili nisko drvo - zova (Sambucus nigra).

Vrlo rano olista, ali je, ipak, najprepoznatljivija po sitnim, belo�utim cvetovima, specifičnog mirisa, sakupljenim u krupne �titolike cvasti. Cveta od maja do jula, a u farmaciji se koristi osu�eni cvet (Sambuci flos), kao i plod zove (Sambuci fructus).

Plodovi su sitne, sjajne crvenoljubičaste bobice. Cvet se bere po lepom, suvom vremenu, čim cvetići počnu da se otvaraju, a odsecaju se cele cvasti - ka�e magistar farmakognozije Ana Kozomara, farmaceut �Uni apoteka� u Beogradu, i podseća da precvetale cvasti mrke boje ne bi trebalo brati jer nemaju prijatan miris.

Ubrane cvasti su�e se u senci, na jačoj promaji da bi se cvet �to br�e osu�io i �to manje potamneo. Kada se potpuno osu�e, krune se nad sitom da bi na njemu ostale peteljke a pro�li samo cvetići.

Cvetovi zove, po rečima na�e sagovornice, sadr�e kompleks flavonoidnih heterozida (rutin, kvercetin, hiperozid, astragalin), heterozide fenolkarbonskih kiselina (hlorogenske, kafene i ferulinske), kao i cijanogene heterozide (sambunigrin). Imaju, takođe, etarsko ulje, fitosterole, sluzi i tanine.

Cvet zove pojačava znojenje, izlučivanje mokraće i bronhijalnu sekreciju. Primenjuje se u obliku toplog napitka, infuza, protiv prehlada, gripa i različitih vrsta ka�lja. Plod zove se bere kada je potpuno zreo, jer su nezreli plodovi otrovni. Zreo sadr�i flavonoidne heterozide, tanine, antocijane i tragove etarskog ulja. Bogat je �ećerima, voćnim kiselinama i vitaminom C.

- Standardizovani ekstrakt ploda zove ima antioksidantna svojstva, a nekoliko istra�ivanja je pokazalo da je delotvoran protiv gripa - obja�njava Ana Kozomara i podseća da se osim u medicinske svrhe, cvet i plod zove koriste i u ishrani.

Od cveta se pripremaju sok i ukusni sirupi koji se koriste kao prelivi, a od bobica marmelada i vino. U Italiji se od cveta zove i ploda zvezdastog anisa pravi jedan vrlo popularan liker.

LOSION ZA OSETLJIVU KO�U

* 2,5 �olje vode
* 25 g osu�enog cveta zove

Ključalom vodom prelijte cvet zove i poklopite. Kada se ohladi procedite u čistu staklenu posudu i čuvajte u fri�ideru. Losionom natopite komadić vate i očistite lice. Ovaj losion umiruje i osve�ava osetljivu ko�u, a trebalo bi da se upotrebi tokom naredna tri dana.

ČAJ PROTIV KA�LJA

* 30 g cveta zove
* 30 g cveta podbela
* 20 g morača
* 4 dl ključale vode

Vodom prelijte tri ka�ike me�avine i poklopite. Posle dva sata procedite i uzimajte na dva sata po ka�iku.

TRI �OLJE DNEVNO

* 30 g cveta zove
* 30 ploda per�una
* 30 g bobica kleke
* 10 g morača
* 5 dl ključale vode

Tri supene ka�ike čajne smese prelijte vodom, poklopite i ostavite preko noći. Ujutru procedite i pijte tri puta dnevno po �olju čaja pre jela.

SIRUP OD BOBICA

Ukuvajte do gustine meda kilogram sve�ih, zrelih zovinih bobica sa 200 g �ećera. Pripremljeni sirup mo�e da se čuva tokom cele zime, u dobro zatvorenoj posudi na suvom i hladnom mestu. Po potrebi, protiv prehlade i gripa, razmutite ka�iku-dve sirupa u toploj vodi i popijte pred spavanje. Sirup stimuli�e znojenje i olak�ava disanje.

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 01:04