Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Ars Medica
50
Maslinovo ulje
Izvor:
Arhiva
Thornal
21.07.2011
Masline su plodovi zimzelenog
drveta Olea europaea L., koje raste u mediteranskom području. Prva su stabla
maslina kultivisana jo� u praistorijsko
doba, 4.000 godina pre nove ere na
području srednje Azije. Maslinova stabla zasađena su i na istočnom Mediteranu,
gde je proizvodnja maslinovog ulja počela
oko 2.000 godina pre nove ere.
Plodovi maslina imaju mesnato usplođe puno ulja, a iznutra semenke, u kojima
takođe ima ulja, ali slabijeg kvaliteta.
Maslinovo ulje dobija se postupkom mljevenja (gnječenja)
i presovanja zrelih plodova masline. Kvalitetno ulje je
tamnozeleno, prozirno i bez specifičnog ukusa.
Ulje se mo�e aromatizovati začinima, grančicama začinskog
bilja i agrumima, kao �to su anis, beli luk, ruzmarin,
menta, borovica, kopar i limun.
Energetska i nutritivna vrednost
Maslinovo ulje karakteri�e prijatna
i jedinstvena aroma koja potiče od različitih sastojaka
(vitamina E, fenola, hidrokarbona, sterola, aromatičnih tvari...) koji su
prisutni u vrlo malim količinama. Najveći deo ulja (vi�e
od 95%) čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasićena
oleinska kiselina (65�85%), zbog koje je maslinovo ulje najzdravije i ujedno
najstabilnije (idealno za pripremanje hrane).
Najcenjenije je ekstra devičansko ulje ili prvo maslinovo ulje
(nerafinisano, hladno ceđeno), koje se dobija
prvim ceđenjem presovanjem
sirovine. Ono sadr�i najveći deo ekstraktivnih
(aromatičnih) tvari i tamnozelene je boje. Kiselost ulja je (izra�eno u
oleinskoj kiselini) do 1%, �to označava najkvalitetniji tip maslinova ulja.
Devičansko maslinovo ulje dobija se
na isti način kao i ekstra devičansko, ali ima manje
nedostatke u aromi. Zbog slabijeg kvaliteta
maslina i lo�ijih klimatskih uslova, kiselost
ovog ulja je do 2%.
Najslabijeg kvaliteta je rafinisano
maslinovo ulje, a dodatkom malih količina (ekstra) devičanskog ulja pobolj�ava
mu se aroma i boja. Kiselost ovog
ulja je do 5%.
Maslinovo ulje najva�niji je izvor masnoća u mediteranskoj
kuhinji, koja obiluje biljnom hranom i
ribom, a umerenim količinama namirnica �ivotinjskog porekla.
Lekovitost
Legende o lekovitim svojstvima maslinovog ulja se�u
daleko u istoriju, a pre desetak godina
su i naučno potvrđene.
Osim �to je simbol prijateljstva i
mira, maslina leči vi�e od 60 bolesti. Njeni plodovi
su, uz ulje i li�će, prepuni hranjivih sastojaka, vitamina i lekovitih
svojstava. Neka od njih su antibakterijska, antigljivična,
antivirusna i protivupalna.
Maslinovo li�će je samo po sebi poznato kao sjajan lek za brojna oboljenja,
uključujući virus gripa koji je veoma rasprostranjen. Ono
je dobro za borbu s gljivičnim infekcijama, prehladama i virusima, leči
kardiovaskularne probleme i sni�ava holesterol. Grančice
maslinovog drveta koriste se za či�ćenje zuba.
Maslinovo ulje ubla�ava bol u mi�ićima. Mo�ete ga ugrejati
i lagano umasirati na bolno mesto. Ono deluje na hemoroide, upalu pluća, ko�na
oboljenja, ekcem, psorijazu i gljivične infekcije uključujući li�ajeve. Osim
toga, maslinovo ulje povećava seksualnu �elju.
Odlično je za ten jer iz njega izvlači zdravi sjaj. Kad se pome�a sa solju,
smesa se mo�e koristiti kao lek za bolesti desni i zuba.
Ulje omogućava za�titu od otrova, poma�e u aktiviranju probave i čini kosu
sjajnom i čvrstom. Maslinovo ulje je odlično sredstvo
koje obećava dugovečnost.
Sjajan je lek za čir, svrabe�, herpes na usni, alergijski
dermatitis, o�iljke i male boginje. Neki lekari preporučuju
kori�ćenje maslinovog ulja pri
liječenju epilepsije. Ono je dobar diuretik i korisna
pomoć za uklanjanje bubre�nog
kamenca. Maslinovo ulje će izlečiti i probleme sa sinusima. Ako ga pome�ate s
vodom u kojoj je preko noći bubrio
ječam, rije�ićete se i najtvrdokornijeg začepljenja
stolice.
Nezasićene masne kiseline, vitamin E, steroli i polifenoli smanjuju
nivo holesterola, rizik od
ateroskleroze i nekih vrsta raka sprječavajući �tetne procese poput oksidacije
masti u organizmu. Nezasićene masne kiseline iz maslinova ulja deluju tako da
sni�avaju LDL holesterol, takozvani,
lo� holesterol koji mo�e začepiti krvne
sudove, a ne utiče na
količinu HDL, takozvanog, dobrog
holesterola koji čisti arterije.
Francuski naučnici otkrili jo� jednu pozitivnu osobinu
maslinovog ulja. Naime, oni tvrde da osobe koje redovno
konzumiraju u ishrani maslinovo ulje imaju čak 41 odsto manje �anse da do�ive
mo�dani udar, u odnosu na one koji ulje masline nikada ne konzumiraju.
Neosporna je i njegova pozitivna uloga u ishrani kod
dijabetesa, hipertenzije, čira na �elucu i dvanaestopalačnom
crevu i kod opstipacije.
Dokazano je da se kod �ena koje svakodnevno konzumiraju
maslinovo ulje smanjuje rizik od dobijanja raka dojke za
45%. Ka�icica tog ulja pre doručka terapeutski će
delovati na čir probavnih organa i pomoći u spečavanju nastajanja �učnog
i bubre�nog kamenca, a odavno je poznato i njegovo laksativno dejstvo.
Maslinovim uljem kao za�titom od sunca već vekovima se
slu�e ribari, a poslednja istra�ivanja govore o njegovim lekovitim svojstvima u
slučaju opekotina od sunca.
Kupovina i čuvanje
Maslinovo ulje kupujemo prema kvalitetu kao ekstra
devičansko, devičansko i rafinisano maslinovo ulje. Na
tr�i�tu postoje ulja s raznim
dodacima kao �to su bosiljak, timijan, limunova kora, beli luk,
ljutika, đumbir, ljuta papričica, korijander, crni
biber u zrnu, lovorov list, piment u zrnu, borovnica, ruzmarin,
pa čak i tartufi. Svaki od tih dodataka oplemenjuje posebnom aromom ovu
najpo�eljniju masnoću u ljudskoj ishrani.
Najbolje je ekstra devičansko maslinovo ulje, �to je jasno istaknuto na ambala�i
(obično od tamnozelenog stakla i u količini od jedne litre i manje). Takvo je
ulje zelenkasto zlatne boje, a kod ni�ih temperatura, odnosno u
fri�ideru, jedan se deo masnih kiselina zgru�ava.
Takvo ulje, kada se otvori boca,
brzo gubi na kvalitetu, ali se mo�e
čuvati na hladnom mestu i do �est meseci.
Priprema jela s maslinovim uljem
Maslinovo ulje se koristi u pripremi gotovo svih jela, pa čak i deserata. U
hladnim jelima upotrebljava se kod ribljih, mesnih i salata sa
povrćem.
Nezaobilazan je sastojak testa za pice, pogače i
hleb. Sastavni je deo raznih
marinada i salatnih preliva, a izvrsno se sla�e sa
sirevima kao �to su mocarela i feta, mirisnim začinskim
biljem, paradajzom, tikvicama
i dr.
U toplim jelima primena mu je daleko kompeksnija, naročito
u mediteranskoj kuhinji, od pečenja do zavr�nog aran�iranja
pre poslu�enja, bilo da se radi o ribi ili mesu.
Nezamisliva je pečena riba bez dodatka maslinovog ulja,
kao i razne vrste testenina, ri�ota, supa, ragua i drugih
mesnih jela u sosovima. Čest je
dodatak raznim testima za pripremu kolača, a sve je vi�e
prisutno i u desertima s voćem.
Maslinovo ulje se koristi i kao konzervans za brojne
namirnice poput paradajz sosa i raznog
drugog povrća. Ono je omiljeni deo
ishrane arapskih naroda koji maslinovo ulje
konzumiraju za doručak s �itnim
humusom, jogurtom i raznim sosovima.
Prisutnost vitamina E i drugih sastojaka, uz odličnu kompoziciju nezasićenih
masnih kiselina, razlog je zbog kojeg se preporučuje
upotreba tog ulja kao glavnog izvora masti u svakodnevnoj
ishrani.
Vrh strane >>> |