Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 52

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

52

 

Vi�nja

Autor: Z. O. Joksović

Izvor: NOVOSTI

15.08.2011

 

Zbog svojstava koja poseduje, vi�nju (Prunus cerasus) zovu i plemenitim voćem. A da je plemenita znali su narodi jo� pre dva i po milenijuma, kada su počeli i da je uzgajaju. Vi�nja je počela da se uzgaja na prostorima Turske i Grčke, gde je uveliko carevala tre�nja. Ovaj podatak je va�an, jer je vi�nja i nastala ukr�tanjem već kultivisane domaće slatke tre�nje sa divljim kiselim vrstama.

Danas je najvi�e ima u Evropi i jugozapadnoj Aziji, a kod nas se najvi�e uzgaja u ju�noj i jugoistočnoj Srbiji. Zahvaljujući kvalitetu predstavljamo značajnog izvoznika ovog voća, a posebno mesto zauzima oblačinska vi�nja iz Ni�avskog okruga. U ovoj sorti spojene su mnoge biolo�ke i tehnolo�ke karakteristike. Ona poseduje visoku ujednačenost krupnoće ploda, ujednačeno sazrevanje, lako odvajanje od peteljke, slatko nakiseli ukus ostaje stalno prisutan, a sadr�aj vode se kreće od 82 do 86 odsto. Osim vode, svaka vi�nja u plodu sadr�i zavidne količine �ećera, organskih kiselina, tanina, pektina, mineralnih materija, vitamina C, B1, B2, PP i karotina.

Najnovija medicinska istra�ivanja pokazuju da plodovi vi�nje sadr�e bogat izvor supstanci sa antioksidativnim i antiupalnim dejstvima. Zahvaljujući ovim sastojcima, vi�nja u ishrani mo�e biti korisna u sprečavanju kancera, srčanih oboljenja i artritisa.

Narodna medicina je preporučuje u vidu odvara (čaja) protiv grčeva i bolova u mi�ićima. Odvar se pravi tako �to se kilogram vi�anja prelije sa sedam-osam litara prokuvane pa ohlađene ili destilisane vode. Zatim se sve zagreva do ključanja i oko 20 minuta kuva na toj temperaturi uz če�će me�anje. Posle kuvanja vreo sadr�aj se procedi, uz blago presovanje vi�anja na cedilu. Isparena voda tokom kuvanja nadoknadi se dodavanjem destilovane, ostavi kraće vreme da se stalo�i i pije umesto vode.

JAČA MIIĆE

Njeno lekovito dejstvo potvrdili su i stručnjaci sa fakulteta u Vermontu, u SAD. Takođe su ustanovili da sok od vi�anja poma�e organizmu da lak�e podnese naporno ve�banje, �to je pokazalo istra�ivanje u kojem je učestvovalo 14 dobrovoljaca podeljenih u dve grupe. Jedni su tri dana pre ve�banja i četiri dana posle pili sok od vi�nje, dok su ostali pili me�avinu drugih sokova. Rezultati su pokazali da je grupa koja je pila sok od vi�nje imala daleko manju potro�enost mi�ića u odnosu na ispitanike koji su pili druge sokove. Ovo otkriće va�no je za sve koji imaju problem sa mi�ićima, a naročito za amaterske i profesionalne sportiste, koji, uglavnom, posle napornih fizičkih aktivnosti, imaju bolove u mi�ićima.

PROTIV NESANICE

Drugo istra�ivanje pokazalo je da je sok od vi�nje delotvoran i kod nesanice. Dobrovoljci koji su ujutru i uveče pili po ča�u nezaslađenog soka od vi�anja spavali su bolje nego kada su pili neki drugi sok. Rukovodilac istra�ivanja, dr Vilfred Pigeon, psihijatar sa Univerziteta Ročester u Njujorku tvrdi da je ovakvo delovanje soka posledica visoke koncentracije melatonina, hormona koji reguli�e ciklus spavanja i buđenja.

JAČA KAPILARE

Vi�nja sadr�i biljni pigment koji predstavlja moćan antioksidans u prevenciji srčanih oboljenja i tumora. Izuzetno je bogata ugljenim hidratima i glukozom, a predstavlja i pravu riznicu kalijuma. Zbog sadr�aja vinske, jabučne i limunske kiseline, deluju osve�avajuće na organizam. Mineral kobalt utiče na smanjivanje krvnog pritiska, jačanje krvnih sudova, a posebno kapilara. Sastojak kumarin, koji vi�nja takođe poseduje, ima sposobnost da smanjuje gustinu krvi, zbog čega su vi�nje dobre u prevenciji arterioskleroze i malokrvnosti.

PRIJA DIJABETIČARIMA

Zbog zanemarljivih količina �ećera, redovno konzumiranje vi�anja sprečava pojavu dijabetesa, tvrde naučnici. Pokazala se korisnom i u lečenju poremećaja pamćenja, a ukoliko �elite da se oslobodite tegoba u zglobovima i kostima dovoljno je popiti ča�u soka. Naučnici su izračunali da ča�a soka od vi�nje menja jedan aspirin. Njeno blagotvorno dejstvo na zglobove i kosti obja�njava se time �to ona svojim sastavom smanjuje količinu mokraćne kiseline, glavnog krivca za tegobe u ko�tano-zglobnom sistemu.

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2011 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 01:06