Naslovna
Baragnir Zag Nehar
Sveta Magija
Svete Knjige
Biblioteka
Arhiva
Ogledalo
Ars Magica
Adepti
Hinduizam
Budizam
Judaizam
Hri�ćanstvo
Islam
Ostale religije
Misterije
Tajna dru�tva
Istorija
Filosofija
Astrologija
Radiestezija
Nauka
Ekosfera
Ars Medica
Tekst 52
Psihologija
Umetnost
Zanimljivosti
Putopisi
Zag Kia
Zvezdarijum
Kalendar
Galerija
Multimedia
Psyradio
FM
Chat
Linkovi
Alexanthorn
Kontakt
|
Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Ars Medica
52
Vi�nja
Autor:
Z. O. Joksović
Izvor: NOVOSTI
15.08.2011
Zbog
svojstava koja poseduje, vi�nju (Prunus cerasus) zovu i plemenitim voćem. A da
je plemenita znali su narodi jo� pre dva i po milenijuma, kada su počeli i da je
uzgajaju. Vi�nja je počela da se uzgaja na prostorima Turske i Grčke, gde je
uveliko carevala tre�nja. Ovaj podatak je va�an, jer je vi�nja i nastala
ukr�tanjem već kultivisane domaće slatke tre�nje sa divljim kiselim vrstama.
Danas je najvi�e ima u Evropi i jugozapadnoj Aziji, a kod nas se
najvi�e uzgaja u ju�noj i jugoistočnoj Srbiji. Zahvaljujući kvalitetu
predstavljamo značajnog izvoznika ovog voća, a posebno mesto zauzima oblačinska
vi�nja iz Ni�avskog okruga. U ovoj sorti spojene su mnoge biolo�ke i tehnolo�ke
karakteristike. Ona poseduje visoku ujednačenost krupnoće ploda, ujednačeno
sazrevanje, lako odvajanje od peteljke, slatko nakiseli ukus ostaje stalno
prisutan, a sadr�aj vode se kreće od 82 do 86 odsto. Osim vode, svaka vi�nja u
plodu sadr�i zavidne količine �ećera, organskih kiselina, tanina, pektina,
mineralnih materija, vitamina C, B1, B2, PP i karotina.
Najnovija medicinska istra�ivanja pokazuju da plodovi vi�nje
sadr�e bogat izvor supstanci sa antioksidativnim i antiupalnim dejstvima.
Zahvaljujući ovim sastojcima, vi�nja u ishrani mo�e biti korisna u sprečavanju
kancera, srčanih oboljenja i artritisa.
Narodna medicina je preporučuje u vidu odvara (čaja) protiv
grčeva i bolova u mi�ićima. Odvar se pravi tako �to se kilogram vi�anja prelije
sa sedam-osam litara prokuvane pa ohlađene ili destilisane vode. Zatim se sve
zagreva do ključanja i oko 20 minuta kuva na toj temperaturi uz če�će me�anje.
Posle kuvanja vreo sadr�aj se procedi, uz blago presovanje vi�anja na cedilu.
Isparena voda tokom kuvanja nadoknadi se dodavanjem destilovane, ostavi kraće
vreme da se stalo�i i pije umesto vode.
JAČA MI�IĆE
Njeno lekovito dejstvo potvrdili su i
stručnjaci sa fakulteta u Vermontu, u SAD. Takođe su ustanovili da sok od
vi�anja poma�e organizmu da lak�e podnese naporno ve�banje, �to je pokazalo
istra�ivanje u kojem je učestvovalo 14 dobrovoljaca podeljenih u dve grupe.
Jedni su tri dana pre ve�banja i četiri dana posle pili sok od vi�nje, dok su
ostali pili me�avinu drugih sokova. Rezultati su pokazali
da je grupa koja je pila sok od vi�nje imala daleko manju potro�enost mi�ića u
odnosu na ispitanike koji su pili druge sokove. Ovo otkriće va�no je za sve koji
imaju problem sa mi�ićima, a naročito za amaterske i profesionalne sportiste,
koji, uglavnom, posle napornih fizičkih aktivnosti, imaju bolove u mi�ićima.
PROTIV NESANICE
Drugo istra�ivanje pokazalo je da je sok od vi�nje delotvoran i
kod nesanice. Dobrovoljci koji su ujutru i uveče pili po ča�u nezaslađenog soka
od vi�anja spavali su bolje nego kada su pili neki drugi sok. Rukovodilac
istra�ivanja, dr Vilfred Pigeon, psihijatar sa Univerziteta Ročester u Njujorku
tvrdi da je ovakvo delovanje soka posledica visoke koncentracije melatonina,
hormona koji reguli�e ciklus spavanja i buđenja.
JAČA KAPILARE
Vi�nja sadr�i biljni pigment koji predstavlja moćan antioksidans
u prevenciji srčanih oboljenja i tumora. Izuzetno je bogata ugljenim hidratima i
glukozom, a predstavlja i pravu riznicu kalijuma. Zbog sadr�aja vinske, jabučne
i limunske kiseline, deluju osve�avajuće na organizam. Mineral kobalt utiče na
smanjivanje krvnog pritiska, jačanje krvnih sudova, a posebno kapilara. Sastojak
kumarin, koji vi�nja takođe poseduje, ima sposobnost da smanjuje gustinu krvi,
zbog čega su vi�nje dobre u prevenciji arterioskleroze i malokrvnosti.
PRIJA DIJABETIČARIMA
Zbog zanemarljivih količina �ećera, redovno konzumiranje vi�anja
sprečava pojavu dijabetesa, tvrde naučnici. Pokazala se korisnom i u lečenju
poremećaja pamćenja, a ukoliko �elite da se oslobodite tegoba u zglobovima i
kostima dovoljno je popiti ča�u soka. Naučnici su izračunali da ča�a soka od
vi�nje menja jedan aspirin. Njeno blagotvorno dejstvo na zglobove i kosti
obja�njava se time �to ona svojim sastavom smanjuje količinu mokraćne kiseline,
glavnog krivca za tegobe u ko�tano-zglobnom sistemu.
Vrh strane >>> |
|