Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

Tekst 72

 

  Psihologija

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Ars Medica

 

72

 

Kamut, drevna egipatska p�enica

Autor: Z. O. Joksović

Izvor: Novosti

21.02.2012

 

Stara sorta �itarica, hranljivija i slađa od p�enice, biolo�ki potpuno čista i sa nedirnutim genetskim kodom od kako postoji. Odgovara osobama osetljivim na gluten

U nizu već poznatih �itarica koje predstavljaju osnov zdrave ishrane, u poslednje vreme sve veću pa�nju privlači kamut (Triticum turanicum). Istina, za ovu drevnu �itaricu na na�im prostorima tek poneko zna.

Ali, zato, na trpezama zapadnih zemalja ona je postala nezaobilazni deo svakodnevnog jelovnika. Ova nedavno ponovo otkrivena biljka uzgajala se pre vi�e hiljada godina na području antičkih civilizacija Bliskog istoka i starog Egipta, a danas se svojim karakteristikama ističe kao va�na i korisna namirnica.

Kamut je stara sorta p�enice koja je prirodnom otporno�ću na rigorozne uslove kultivisanja postao pogodan za gajenje, uz visoke prinose. Hranljiviji i slađi od p�enice, biolo�ki je potpuno čist, ima nedirnut genetski kod od kako postoji, zbog čega posebno odgovara osobama osetljivim na gluten.

Ona sadr�i gluten, ali je, bez obzira na njegovo prisustvo, dobro podnose mnogi, inače osetljivi na gluten iz p�enice.

Zato je međunarodno Udru�enje za ispitivanje alergija na hranu zaključilo da za većinu osetljivih na gluten kamut mo�e izvanredno da zameni p�enicu.

Istra�ivanja su pokazala da se osetljivost alergičnih na gluten, ali ukoliko konzumiraju kamut, smanjuje za čak 70 odsto.

Samleven kamut mo�e da se koristi kao zamena za p�enično bra�no kod pripremanja hleba i peciva.

O ponovnom otkriću ove �itarice postoji zanimljiva priča: navodno je posle Drugog svetskog rata američki pilot u egipatskom grobu blizu Da�are prona�ao �ačicu zrnevlja ove �itarice i poslao je u Ameriku.

Posle sejanja, �itarica se pokazala veoma uspe�nom i otpornijom na su�e, pri čemu je davala izuzetno visoke prinose, a da nije ve�tački pođubravana i insekticidima prskana. Ispostavilo se da je zbog svoje prirodne otpornosti ostala organski netaknuta i zdrava, pogodna za biolo�ko gajenje organski zdrave hrane. Nedugo zatim dobila je i za�tićeno ime kamut (R), �to na staroegipatskom znači p�enica.

Ova �itarica je zanimljiva jer je po hranljivoj vrednosti superiornija u odnosu na p�enicu. Zrno kamuta malo je zakrivljeno na sredini i dva do tri puta veće od klasičnih sorti p�enice. Sadr�i od 20 do 40 odsto vi�e belančevina, vi�e minerala, vi�e vitamina, a čak 65 odsto vi�e amino-kiselina od obične p�enice. Zato dobri poznavaoci za kamut ka�u da je visokoenergetska �itarica, koja je savr�ena hrana za sportiste i sve koji se bave te�kim fizičkim radom.

Ukus kamuta je pun i slatkast, zbog čega su ga mnogi prozvali "slatka p�enica". Danas, u mnogim proizvodima, menja p�enicu, a posebno tamo gde se tra�i manje �ećera, da bi se prikrila suptilna gorkost p�enice i p�eničnog bra�na.

Od kamuta se pravi dobar hleb, tost, kolači, palačinke, razne grickalice i drugi pekarski proizvodi. Prirodno čvrsto zrno mo�e da se pripremi kao pilav, hladna salata, ili umesto testenine u supama. Da bi se dobio u idealnom obliku, kamut treba kuvati u srazmeri dve �olje zrnevlja na četiri �olje vode.

 

MEDITERANSKA SALATA

 

Sastojci: dve �olje kamuta, četiri �olje vode, jedan če�anj belog luka, četvrtina ka�ičice soli, osmina ka�ičice sve�e samlevenog bibera, četiri struka celera, jedna iseckana slatka crvena paprika, dve trećine �olje feta ili tofu sira izmrvljenog, pola �olje iseckanih crnih maslinki, pola �olje seckanog per�una i dve ka�ike balzamiko ili jabukovog sirćeta.

Priprema: Kamut se ispere i naspe u lonac sa vodom u koju su dodati so i biber. Sadr�aj se greje do ključanja, a zatim pokrije poklopcem i ostavi da krčka jedan sat, odnosno dok zrna kamuta ne nabubre i počnu da pucaju. Ovako kuvan kamut sklanja se sa �poreta, prosipa voda i zatim ostavlja sa strane da stoji.

Kada se prohladi sipa se u činiju za salatu i pome�a sa ostalim sastojcima. Naknadno se jo�, ukoliko postoji potreba, posoli i pobiberi. Ovako spremljena salata ostavi se da odstoji najdu�e pola sata, a zatim servira.

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2012 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 31-01-2013 00:25