Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Ogledalo
5
Vampiri potiču iz Srbije
Arhiva
Thornal
22.06.2010.
Iako svi smatraju da je domovina vampira Rumunija, najstariji pisani
dokumenti o tim stvorenjima potiču iz Srbije, Bosne i Hercegovine i
Hrvatske. Prvi konkretni slučaj datira iz 1725. godine.
Te je godine u selu Medveđa, u Srbiji, pri padu sa zapre�nih kola poginuo
izvesni Arnaut Pavle. U stvari je zanimljivo da on uop�te nije poticao iz
mesta Medveđa, nego je nekoliko godina ranije do�ao s Kosova. Njega je
odande progonio vampir. Arnaut Pavle je prona�ao njegov grob i namazao se
mrtvačevom krvlju nadajući se da će vampir prestati da ga progoni.
Međutim to nije urodilo plodom, jer su i njegov le� seljaci morali izvaditi
iz zemlje i spaliti. Obo je kratka priča njemačkog istoričara dr. Petera
Maria Krajtera, koji je doktorirao na temu "Verovanje u vampire u
jugoističnoj Evropi".
Kada je Krajter počeo obrađivati ovu temu, otkrio je da se kao zemlja iz
koje potiču nastariji sačuvani pisani dokumenti o verovanju u vampire
spominje Srbija, a ne Rumunija. I zaista: već u ukazu cara Stefana Du�ana iz
1342. godine sve�tenicima se zabranjuje uče�će u iskopavanju i spaljivanju
le�eva za koje se pretpostavljalo da imaju čarobne moći.
Jo� je jedan slučaj zabele�en 1725. godine, a dogodio se u jednom mestu na
severu Bosne, koje se u izvorima naziva Gradi�ka. Onde se iz mrtvih vratio
izvesni Petar Plogojović. Godine 1731.- 1732. u izve�taju iz sela Medveđa
nedaleko od Beograda govori se o jednoj �eni, Milici, staroj otprilike 50
godina, s kojom je počeo u�asan talas umiranja u selu. Milica je navodno
uzrokovala smrt 18 ljudi.
I Hrvatska ima svoje legende o vampirima. Dr. Krajter priča o zanimljivom
verovanju u "kr�nike" koje je bilo ra�ireno u Dalmaciji.
- Reč je o ljudima koji su rođeni u posebnim okolnostima, recimo u vreme
posebno jakog nevremena. U Dalmaciji je "kr�nik" protivnik vampira. U borbi
s vampirom on se ne bori kao čovek, nego njegova du�a u posebnim danima
napu�ta telo i kreće u boj protiv vampira, obja�njava Krajter.
Iako su najstariji pisani izve�taji pronađeni u Srbiji, legende o vampirima
su daleko starije. Dokazuje to i činjenica da se fenomen verovanja u vampire
pojavljuje u celoj jugoistočnoj Evropi, iako se legende međusobno razlikuju
doslovce od sela do sela. Međutim, različite legende ipak imaju nekoliko
dodirnih tačaka.
-
Vampir je mrtvac
koji se vraća i nanosi �tetu �ivima. To mo�e biti uni�tavanje �etve i
uznemiravanje stoke. U Banatu se, recimo, pojavio slučaj u kojem se mrtvac
vratio među �ive i uni�tio jedan automobil. Vampir takođe uzrokuje bolesti
kod ljudi i ubija ih. Pri tome obično ne pije krv. To je verovanje nastalo
na temelju pogre�nih tumačenja u 18. veku, jer su ljudi bili �okirani
le�evima koji navodno imaju krv u ustima, međutim, radilo se o tečnosti
nastaloj raspadanjem tela, obja�njava Krajter.
Inače, zanimljivo je da vampir skoro nikada nije stranac, nego osoba iz
bli�eg ili daljeg susedstva. I zaista, nacionalnost vampira se nikada
izričito ne spominje.
- Koliko su različite priče o vampirima, toliko se razlikuju i "metode" za
njihovo onesposobljavanje. Ako je bilo poznato o kome se radi, onda su
seljaci oti�li na groblje i iskopali le�. Ukoliko je telo bilo u dobro
očuvanom stanju tada mu se ponekad odrezala glava, no većinom su tela
spaljivana, a pepeo rasipao. Međutim, ako nije bilo poznato ko je vampir,
onda su ljudi u prvom redu nastojali za�tititi sebe od napada. U tu se
svrhu, na primer, koristio beli luk kojim su premazivane pukotine na
prozorima i vratima ili su na kuću i vrata crtani krstovi. To se u nekim
delovima Evrope upra�njava i dan danas, zaključio je nemački istoričar.
Vrh strane >>> |