Thornal
Arhiva
tekstova Svetog
Kraljevstva Magije
Psihologija
5
02.09.2010
San odr�ava
intelekt
Izvor:
CDc/Ma
U toku �ivota ljudski mozak nauči neverovatno mnogo. Ali, �ta zapravo znamo
o ovom organu? Da li ste se ikada zapitali koliko je te�ak i iz čega se
sastoji? Evo nekoliko zanimljivih činjenica.
Naziv
sive ćelije potiče otuda �to nervne ćelije (neuroni) u mozgu posive nakon
čovekove smrti. To je i razlog �to oni koji su u prilici da zavire u
unutra�njost lobanje, to u većini slučajeva učine tek kada mozak posivi. Dok
smo �ivi, na�i neuroni su ru�ičaste boje.
Prosečna te�ina mozga �ene je oko 1.245 grama,
a mu�karca 1.375 grama. Razlika potiče otuda �to su �ene uglavnom sitnije od
mu�karaca, pa samim tim imaju i manju glavu. Naučnici za sada nisu na�li
vezu između te�ine i veličine mozga i mogućeg učinka na inteligenciju
čoveka.
Iako ljudski mozak čini svega 2 do 3 odsto
ukupne te�ine tela, on koristi čak 20 odsto kiseonika koji je potreban
čitavom telu i 15 odsto učinka na�eg srca. Mislite da je mozak preveliki
tro�kad�ija? Zapitajte se onda �ta bi bilo kada bi na� mozak posle buđenja
jo� sporije funkcionisao nego sada.
Mozak se uglavnom sastoji od nervnih ćelija
(neurona), koje okru�uju glijalne ćelije koje �tite neurone poput neke vrste
oklopa. Osim toga, mozak se sastoji i od mno�tva masnih ćelija, i, pre
svega, vode.
Sve ćelije u na�em mozgu, izuzev onih koje su
nadle�ne za vid, miris, ukus i čuvanje uspomena, mogu da se obnavljaju.
Zahvaljujući tome mogu da se otklone posledice nesreća i alkoholizma.
Primera radi, ljudi koji su usled nesreće „zaboravili“ da hodaju, treningom
odgovarajućih mo�danih ćelija mogu da se regeneri�u, odnosno da ponovo nauče
da hodaju.
Mo�da zvuči neverovatno, ali ljudski mozak je
neosetljiv na bol. Receptori za bol su raspoređeni na drugim mestima u glavi
tako da imamo utisak da je mozak taj koji nam stvara bol. Kao i kod svih
drugih vrsta bola, zapravo je reč o nervnim impulsima koje receptori
prosleđuju mozgu.
Aktivan u svako doba
Teorija prema kojoj 90 odsto ljudskog mozga
nije iskori�ćeno - nije tačna. Činjenica je da u na�em mozgu ima veoma malo
regiona koje on koristi retko ili ih ne koristi uop�te. Svaki deo mozga
zadu�en je za ne�to drugo i aktivira se u različitim prilikama. Već i kod
vizuelnih nadra�aja aktiviraju se različiti regioni. Tako se, na primer,
ljupke fotografije prerađuju u jednom, a erotične slike u drugom delu mozga.
Naučnici su ustanovili da je na� mozak
aktivniji noću nego danju, a ovo se naročito odnosi na period sna. Dok se
telo regeneri�e, mozak radi punom parom. Sve se - slično defragmentaciji
kompjutera - dovodi u red i sklad. Zahvaljujući tome narednog dana mo�emo
sve�im snagama da krenemo u akciju.
Zanimljiv je i podatak da bujna ma�ta
predstavlja znak inteligencije. Naučnici su ustanovili da se visok
koeficijent inteligencije manifestuje i u snu. �to vi�e i intenzivnije čovek
sanja, to mu je veći IQ. To ne znači da oni koji ne znaju da li sanjaju
treba da očajavaju. Mnogi ljudi imaju neku vrstu za�titnog mehanizma koji
doprinosi da zaborave �ta su sanjali. Prema tome, budite spokojni: ako se ne
sećate snova, ne mora da znači da ne sanjate.
Vrh strane >>> |