Stranice

 

 Naslovna

  Baragnir Zag Nehar

  Sveta Magija

  Svete Knjige

 Biblioteka

 Arhiva

  Ogledalo

  Ars Magica

  Adepti

  Hinduizam

  Budizam

  Judaizam

  Hri�ćanstvo

  Islam

  Ostale religije

  Misterije

  Tajna dru�tva

  Istorija

  Filosofija

  Astrologija

  Radiestezija

  Nauka

  Ekosfera

  Ars Medica

  Psihologija

Tekst 5

 

  Umetnost

  Zanimljivosti

  Putopisi

  Zag Kia

  Zvezdarijum

 Kalendar

 Galerija

 Multimedia

 Psyradio FM

 Chat

 Linkovi

 Alexanthorn

 Kontakt

 

 

 

Thornal

Arhiva tekstova Svetog Kraljevstva Magije

 

 

Psihologija

 

5

 

02.09.2010

San odr�ava intelekt

Izvor: CDc/Ma

 

U toku �ivota ljudski mozak nauči neverovatno mnogo. Ali, �ta zapravo znamo o ovom organu? Da li ste se ikada zapitali koliko je te�ak i iz čega se sastoji? Evo nekoliko zanimljivih činjenica.

Naziv sive ćelije potiče otuda �to nervne ćelije (neuroni) u mozgu posive nakon čovekove smrti. To je i razlog �to oni koji su u prilici da zavire u unutra�njost lobanje, to u većini slučajeva učine tek kada mozak posivi. Dok smo �ivi, na�i neuroni su ru�ičaste boje.

Prosečna te�ina mozga �ene je oko 1.245 grama, a mu�karca 1.375 grama. Razlika potiče otuda �to su �ene uglavnom sitnije od mu�karaca, pa samim tim imaju i manju glavu. Naučnici za sada nisu na�li vezu između te�ine i veličine mozga i mogućeg učinka na inteligenciju čoveka.

Iako ljudski mozak čini svega 2 do 3 odsto ukupne te�ine tela, on koristi čak 20 odsto kiseonika koji je potreban čitavom telu i 15 odsto učinka na�eg srca. Mislite da je mozak preveliki tro�kad�ija? Zapitajte se onda �ta bi bilo kada bi na� mozak posle buđenja jo� sporije funkcionisao nego sada.

Mozak se uglavnom sastoji od nervnih ćelija (neurona), koje okru�uju glijalne ćelije koje �tite neurone poput neke vrste oklopa. Osim toga, mozak se sastoji i od mno�tva masnih ćelija, i, pre svega, vode.

Sve ćelije u na�em mozgu, izuzev onih koje su nadle�ne za vid, miris, ukus i čuvanje uspomena, mogu da se obnavljaju. Zahvaljujući tome mogu da se otklone posledice nesreća i alkoholizma. Primera radi, ljudi koji su usled nesreće „zaboravili“ da hodaju, treningom odgovarajućih mo�danih ćelija mogu da se regeneri�u, odnosno da ponovo nauče da hodaju.

Mo�da zvuči neverovatno, ali ljudski mozak je neosetljiv na bol. Receptori za bol su raspoređeni na drugim mestima u glavi tako da imamo utisak da je mozak taj koji nam stvara bol. Kao i kod svih drugih vrsta bola, zapravo je reč o nervnim impulsima koje receptori prosleđuju mozgu.
Aktivan u svako doba

Teorija prema kojoj 90 odsto ljudskog mozga nije iskori�ćeno - nije tačna. Činjenica je da u na�em mozgu ima veoma malo regiona koje on koristi retko ili ih ne koristi uop�te. Svaki deo mozga zadu�en je za ne�to drugo i aktivira se u različitim prilikama. Već i kod vizuelnih nadra�aja aktiviraju se različiti regioni. Tako se, na primer, ljupke fotografije prerađuju u jednom, a erotične slike u drugom delu mozga.

Naučnici su ustanovili da je na� mozak aktivniji noću nego danju, a ovo se naročito odnosi na period sna. Dok se telo regeneri�e, mozak radi punom parom. Sve se - slično defragmentaciji kompjutera - dovodi u red i sklad. Zahvaljujući tome narednog dana mo�emo sve�im snagama da krenemo u akciju.

Zanimljiv je i podatak da bujna ma�ta predstavlja znak inteligencije. Naučnici su ustanovili da se visok koeficijent inteligencije manifestuje i u snu. �to vi�e i intenzivnije čovek sanja, to mu je veći IQ. To ne znači da oni koji ne znaju da li sanjaju treba da očajavaju. Mnogi ljudi imaju neku vrstu za�titnog mehanizma koji doprinosi da zaborave �ta su sanjali. Prema tome, budite spokojni: ako se ne sećate snova, ne mora da znači da ne sanjate.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vrh strane >>>

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
   

Sva prava rezervisana

Copyright � 2010 by Alexandar Thorn

Poslednje izmene: 30-01-2013 01:45